http://regionalexpress.hr/index.php/site/index/ en hanaradolovic3@gmail.com Copyright 2021 2021-06-10T16:45:00+00:00 https://www.regionalexpress.hr/site/specijalci-iz-luchkog-demo-timovi-i-inspektorica-bela-izazvali-velik-interes-posjetitelja-video https://www.regionalexpress.hr/site/specijalci-iz-luchkog-demo-timovi-i-inspektorica-bela-izazvali-velik-interes-posjetitelja-video#When:14:09:00Z U PULI ODRŽAN DAN OTVORENIH VRATA POLICIJE 'Promocija policijskog poziva danas je važnija nego ikad, osobito u vremenu kada se mladi suočavaju s velikim izborom karijera, a pogotovo u Istri koja je poznata kao regija okrenuta turizmu. Nemaju možda ni svi mladi ljudi potpunu sliku o tome što znači biti policajac pa im na ovaj način, putem neposrednog kontakta, nastojimo približiti policijski poziv. Jer policijski poziv nije samo posao. To je način života koji nadilazi radno vrijeme. Kao policijski službenici moramo biti na usluzi građanima, čuvati ih i štititi'', istaknuo je danas na Danu otvorenih vrata policije u Puli načelnik Policijske uprave istarske Alen Klabot i naglasio pritom kako policijski poziv zahtijeva hrabrost, disciplinu, integritet i empatiju, ali zauzvrat nudi priliku za osobni razvoj i rad u dinamičnom okruženju. ''Tražimo mlade, fizički sposobne, disciplinirane ljude koji će se priključiti našoj obitelji'', rekao je Klabot i naglasio kako za policijski posao koji je zahtjevan i odgovoran treba imati volje i želje. Uz zvuk policijske sirene, započela je prva pokazna vježba koju su izveli pripadnici Antiterorističke jedinice Lučko. Spuštajući se s vrha zgrade, prikazali su okupljenima svoje vještine urbanog alpinizma te vježbu taktičkog upada kroz prozor s ciljem hvatanja počinitelja kaznenog djela. Uslijedila je pokazna vježba demo tima učenika Policijske škole ''Josip Jović'' koji su prikazali kako sigurno koristiti službeni pištolj i jurišnu pušku. Budući policajci pokazali su zavidno umijeće korištenja oružja u pokretu, u mirovanju, u ležećem položaju te u situaciji kada im je ruka ozlijeđena. Poznata četveronožna inspektorica Bela sa svojim vodičem Tomislavom Dubcem pokazala je kako otkriva drogu sakrivenu u putnim torbama. Bela uvijek izaziva interes najmlađih, a tako je bilo i ovog puta te su brojni mališani iz obližnjih dječjih vrtića iskoristili priliku i poigrali se s policijskom belgijskom ovčarkom. Posljednja je na redu bila vježba demo tima polaznika Policijske akademije ''Prvi hrvatski redarstvenik'' koji su pokazali znanje koje su steli proteklih mjeseci na školovanju. Prikazali su kako su već sada uspješno svladali zahvate privođenja i samoobrane, ali su isto tako pokazali svoje znanje boksa, kickboxa i hrvanja. Posjetitelji su mogli razgledati policijska vozila i opremu koju policijski službenici koriste u svakodnevnom radu. U preventivnom kutku moglo se dobiti informacije kako se zaštiti od različitih oblika kaznenih djela, pogotovo sve češćih online prijevara. Prometna policija savjetovala je građane o sigurnom sudjelovanju u prometu, a naglasak je bio na sigurnoj vožnji romobila. Kriminalistički tehničari pokazali su kako se izuzimaju otisci papilarnih linija i pronalaze tragovi na mjestu događaja. Budući forenzičari sa zanimanjem su poslušali njihove priče te se složili koliko je bitna linija rada kriminalističke policije jer ponekad i malen, neprimjetan, trag može dovesti do počinitelja teškog kaznenog djela. Ono što je i ovaj put izazvalo velik interes mladih bio je punkt interventne policije i challenge s interventnim policajcima. Najhrabriji su se okušali u izdržaju s opremom interventne policije, u izvođenju što većeg broja marinaca i trbušnjaka, a najbolji su za svoj pothvat dobili i prigodne nagrade. Poznata istarska trostruka paraolimpijska osvajačica odličja i trostruka svjetska prvakinja Mikela Ristiski također je, kao vrhunska sportašica uključena u sustav Ministarstva unutarnjih poslova, sudjelovala na Danu otvorenih vrata Policijske uprave istarske te se okušala u challengu s interventnom policijom. Dani otvorenih vrata imaju važnu ulogu u promociji policijskog poziva. Osim u Puli, ove godine Dan otvorenih vrata policije održan je u Bujama, a policijski službenici posjetili su i škole diljem Istre,  sajmove karijera i sportska natjecanja. Na taj način, kroz stvarne priče i iskustva policijskih službenika, Policijska uprava istarska nastoji graditi povjerenje i interes za policijsku službu. Podsjećamo da Ministarstvo unutarnjih poslova trenutno ima raspisana dva natječaja za buduće policajke i policajce. Jedan je namijenjen osobama koje su završile srednju školu i nisu starije od 28 godina, a željele bi se prekvalificirati, dok je drugi natječaj namijenjen mladima koji su završili prva dva razreda srednje škole u četverogodišnjem trajanju i željeli bi upisati treći razred srednje Policijske škole ''Josip Jović''. U oba programa školovanja polaznicima i učenicima osigurani su smještaj i prehrana, odora i sportska oprema, knjige i školski pribor, mjesečna naknada za osobne potrebe i druge pogodnosti pa tako srednjoškolci koji pohađaju školu imaju pravo i na besplatnu autoškolu B kategorije. Polaznicima se nude i brojne izvannastavne aktivnosti, a profesionalni sportaši mogu nastaviti trenirati i sudjelovati na natjecanjima te u tome imaju punu podršku Ministarstva unutarnjih poslova. Ono što je svakako najbitnije je da sve koji završe školovanje čeka siguran posao u Ministarstvu unutarnjih poslova. Sve informacije o natječajima mogu se pronaći na web stranici Policijske uprave istarske, Policijske akademije ''Prvi hrvatski redarstvenik'', u bilo kojoj policijskoj postaji, zavodu za zapošljavanje, na YouTube kanalu MUP-a i društvenim mrežama Policijske akademije ''Prvi hrvatski redarstvenik'': Ovdje pogledajte VIDEO.  (Pu istarska)   Naslovnica, Vijesti, Zanimljivosti, 2026-05-12T14:09:00+00:00 https://www.regionalexpress.hr/site/jelen-obichni-sve-se-vishe-shiri-istrom-zabiljezhen-je-i-na-podruchju-pule https://www.regionalexpress.hr/site/jelen-obichni-sve-se-vishe-shiri-istrom-zabiljezhen-je-i-na-podruchju-pule#When:12:26:00Z OSVRT DR.SC. OPLANIĆ Stanje u istarskim lovištima posljednjih se godina značajno mijenja. Zapuštanje poljoprivrednih površina, širenje šikara i šuma te promjene staništa pogoduju rastu brojnosti krupne divljači. Uz srnu i divlju svinju, u sve većem se broju pojavljuje jelen obični, vrsta koja se iz sjevernih dijelova Istre postupno širi prema jugu, a zabilježena je i na području Pule. Za jelenom i drugom krupnom divljači sve se češće vežu i pojave čaglja, vuka i medvjeda, pa se pred lovačka društva u Istri postavljaju novi izazovi gospodarenja lovištima. O tim promjenama govori dr. sc. Milan Oplanić s Instituta za poljoprivredu i turizam, jednog od rijetkih licenciranih izrađivača lovno-gospodarskih osnova u Istri. Upravo sada većina lovačkih društava izrađuje nove lovno-gospodarske osnove za zajednička lovišta za iduće desetogodišnje razdoblje, a one će, prema stanju na terenu, morati uzeti u obzir promjene. Dr. sc. Oplanić ističe da se stanje u lovištima ne može promatrati odvojeno od promjena u prostoru.  “Divljač se ponaša u skladu s promjenama u prirodi. Mijenjaju se uvjeti staništa, odnosno zapuštaju se poljoprivredne površine. Oranice prelaze u livade i pašnjake, a livade i pašnjaci prelaze u šume”, rekao je dr. sc. Oplanić. Takve promjene pogoduju povećanju brojnosti krupne divljači. Najprije su se kao problem isticali srna i divlja svinja, a sada se sve više govori o jelenu običnom. U nekim lovištima, prema riječima dr. sc. Oplanića, jelen obični je prije deset godina bio tretiran kao nepoželjna vrsta, što je značilo da se svaka jedinka koja se pojavi u lovištu treba izlučiti. Sada se, međutim, stav mijenja jer se vidi da se jelen na takav način ne može jednostavno izlučiti iz lovišta. U lovno-gospodarskim osnovama stoga se pojavljuje drukčiji pristup. Ondje gdje se vidi da jelen već stalno ili učestalo obitava, preporuka je da s njima gospodari, kao glavnom ili sporednom vrstom. To znači da se na temelju bonitiranja i uvjeta u lovištu određuje koliko jedinki može obitavati na prostoru lovišta. Oplanić objašnjava da se jelen obični širi iz smjera Ćićarije, Gorskog kotara i Slovenije. Na terenu se mogu vidjeti veće skupine jelena. Spominju se primjeri u kojima je ispod čeke došlo 15 grla, a kod Tićana je zabilježeno i krdo od oko 40 jelena. Ipak, dr. sc. Oplanić upozorava da je teško procjenjivati stvarnu brojnost, jer se ona u lovno-gospodarskim osnovama određuje prema uvjetima lovišta, a stvarno stanje na terenu može biti veće od optimalnog broja. Ako se utvrdi da je brojnost veća od one koja odgovara uvjetima lovišta, lovačko društvo treba tražiti redukcijski odstrjel. Cilj je doći do propisanog matičnog fonda pojedine vrste divljači, odnosno broja jedinki koji u lovištu može normalno živjeti, imati dovoljno hrane i zaklona te ne stvarati veće štete. Posebno se ističe i problem spolne i dobne strukture divljači.  “Problem nastaje kada se odstrjel usmjeri uglavnom na muška grla, dok se ženska ne izlučuju jer nisu atraktivna zbog trofeja. Time se narušava prirodni odnos muških i ženskih grla. To može biti problem u  nekim lovačkim društvima, jer se mora voditi računa o spolnoj i dobnoj strukturi, a ne samo o trofeju”, rekao je dr. sc. Oplanić. Uz jelena, važna tema u istarskim lovištima ostaje i divlja svinja. Za nju je na snazi naredba o smanjivanju brojnosti zbog suzbijanja afričke svinjske kuge. Lovačka društva trebala bi smanjivati brojnost divljih svinja na 10 posto propisanog matičnog fonda u lovištu. Posebno se ističe i da samo povećavanje odstrjela ne mora uvijek dati očekivani učinak ako se ne vodi računa o biologiji vrste. Kod divljih svinja posebno se spominje uloga stare krmače u krdu. Ako se ona odstrijeli, mlađe krmače mogu se pariti, pa se brojnost može povećati.  Istodobno se bilježe i promjene kod sitne divljači. Ove se godine bilježi više zečeva i fazana, čak i na područjima gdje ih prije nije bilo ili ih se rijetko čulo.  Posebnu pozornost privlači i širenje čaglja. Čagalj se u Istri pojavljuje posljednjih petnaestak godina, a dolazi s područja Gorskog kotara, Slovenije i brdskih prostora. Iako nije autohtona vrsta i on ima svoju ulogu u prirodi. Hrani se strvinom, glodavcima i lisicama, pa se je s njegovom pojavom smanjio broj lisica i opasnost od bjesnoće. Brojnost čagljeva treba zato održavati na minimumu kako ne bi radio štete na divljači, ali i na domaćim životinjama. No, s porastom krupne divljači očekuje se i veća prisutnost krupnih predatora.  “Bit će sve više krupne divljači i krupnih zvijeri. Čagalj je dolazio i prije, a vuk pogotovo dolazi za jelenom”, zaključuje dr. sc. Oplanić. Nova desetogodišnja razdoblja gospodarenja zato će za istarska lovačka društva biti zahtjevnija nego dosad, a Institut za poljoprivredu i turizam pritom ostaje jedna od ključnih stručnih adresa za razumijevanje i planiranje budućnosti istarskih lovišta. (REX) Prijelomna, Naslovnica, Vijesti, Ekologija, 2026-05-12T12:26:00+00:00 https://www.regionalexpress.hr/site/pulska-posada-jedini-hrvatski-predstavnik-na-svjetskom-prvenstvu-u-jedrenju https://www.regionalexpress.hr/site/pulska-posada-jedini-hrvatski-predstavnik-na-svjetskom-prvenstvu-u-jedrenju#When:08:13:00Z OD PULE DO SORRENTA PREKO TRI VULKANA: VERUDA SAILING SCHOOL BRANI BOJE ISTRE U ITALIJI Pulska škola jedrenja Veruda i jedrilica “Buri” jedini su hrvatski predstavnici na ORC Svjetskom prvenstvu u jedrenju 2026. godine u talijanskom Sorrentu. No, za razliku od većine posada koje su na natjecanje stigle kopnom ili avionom, pulska je ekipa prema Tirenskom moru krenula vlastitim brodom — i to na gotovo 800 nautičkih milja dugoj offshore plovidbi od Pule do Napuljskog zaljeva. Posadu je na putu pratilo nevrijeme, jaka bura, plimne struje Mesinskog tjesnaca i prolazak pokraj čak tri vulkana — Etne, Strombolija i Vezuva. Isplovljavanje usred bure Ekipa je iz Pule krenula 29. travnja, unatoč prognozama koje su najavljivale snažnu buru i tramontanu s udarima do 80 i 90 kilometara na sat. “Svaki razuman jedriličar bi pričekao. Mi smo krenuli”, poručuju iz Veruda Sailing Schoola. Na južnom kursu bura nije bila prepreka nego pogon. “Buri” je jurio prema jugu — prvo uz zaklon hrvatske obale, a potom preko otvorenog mora. Otrantska vrata i ulazak u Jonsko more Dana 2. svibnja posada je prošla Otrantska vrata, ostavljajući iza sebe Jadransko more i ulazeći u Jonsko. “Svaki odlazak iz Jadrana ima poseban okus. Ovaj — s malo više soli”, zapisali su u brodskom dnevniku. Nakon dana snažnog vjetra uslijedilo je kratko razdoblje mirnog vremena i gotovo ljetnih temperatura na Jonskom moru, što je posada iskoristila i za kratko kupanje na pučini iznad više od tisuću metara dubine. Mesinski tjesnac i prolazak pokraj Etne i Strombolija Jedan od najzahtjevnijih dijelova puta bio je prolazak kroz Mesinski tjesnac između Sicilije i talijanskog kopna. Posada je tjesnac prošla u točno tempiranom dvosatnom razdoblju kada plimne struje miruju. S lijeve strane dominirala je Etna, aktivni vulkan visok više od 3.300 metara. Nekoliko sati kasnije uslijedio je i prolazak pokraj Strombolija, drugog vulkana na ruti. “Lavu smo vidjeli čak s 50 milja udaljenosti, kako se noću žari visoko iznad horizonta poput svjetionika”, opisali su jedriličari. Dolazak u Sorrento nakon gotovo 800 milja U marinu Marina di Cassano, nedaleko od Sorrenta, uplovili su 5. svibnja po kiši i valovitom Tirenskom moru. Od Pule do Sorrenta prejedrili su ukupno 797 nautičkih milja u manje od šest dana. ORC Svjetsko prvenstvo: 104 posade iz cijelog svijeta Sorrento ovih dana živi jedrenje. Marine su pune brodova i natjecatelja, a na ORC Svjetskom prvenstvu nastupaju 104 posade raspoređene u četiri grupe. Pulska posada natječe se u grupi ORC C, koja je ujedno i najbrojnija sa 38 posada. Posebnost ove ekipe je i činjenica da su članovi posade polaznici školskog jedrenja, mnogi od njih s relativno malo offshore iskustva. Prva regata: 157 milja između vulkana i otoka Prva regata prvenstva, legendarna Regata dei Tre Golfi, startala je 8. svibnja ispod Vezuva u vrlo slabom i promjenjivom vjetru. Posada “Burija” tijekom noći uspjela je popraviti poziciju zahvaljujući dobro pogođenim taktičkim odlukama i pravovremenom otvaranju spinakera nakon promjene vjetra. Regata duga 157 nautičkih milja završila je 10. svibnja ujutro, nakon gotovo neprekidne borbe s promjenjivim uvjetima u Napuljskom zaljevu. Iako su kroz cilj prošli posljednji u svojoj grupi, iz pulske ekipe ističu kako im je iskustvo donijelo mnogo više od rezultata. “Grupa polaznika školskog jedrenja, apsolutnih početnika, iskovala se u posadu spremnu za nove izazove”, poručuju. Tri vulkana iza njih, pet regata ispred Nakon prve offshore regate, pulsku posadu u Sorrentu očekuje još pet regata u sklopu ORC Svjetskog prvenstva. “Tri vulkana su iza nas. Pet regata ispred. Buri ne staje.” (DV) Naslovnica, Vijesti, Zanimljivosti, 2026-05-12T08:13:00+00:00 https://www.regionalexpress.hr/site/horor-na-uchki-nakon-smrti-vlasnika-u-kui-pronashli-47-izmuchenih-pasa-i-desetke-leshina-u-shkrinjama https://www.regionalexpress.hr/site/horor-na-uchki-nakon-smrti-vlasnika-u-kui-pronashli-47-izmuchenih-pasa-i-desetke-leshina-u-shkrinjama#When:07:38:00Z OBJAVU AZILA ZA PSE DRUŠTVA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA RIJEKA Nakon smrti vlasnika imanja na području Učke članovi riječkog azila suočili su se s prizorima koje, kako kažu, nikada neće zaboraviti. Na farmi su pronašli 47 živih pasa u teškom stanju, od kojih su neki ubrzo uginuli, dok su u kući, škrinjama i drugim prostorijama otkrivene desetke lešina pasa. Iz riječkog Društva za zaštitu životinja poručuju da je riječ o jednom od najpotresnijih slučajeva zanemarivanja životinja s kojim su se susreli. Objavu Azila prenosimo u cijelosti: "Ostala sam dužna ispričati nešto, iako ni sama ne znam kako bi i što bi rekla. Nemojte ovo čitati ako nemate želudac. Ja ga nemam. U subotu je stigao poziv da je čovjek umro i da treba zbrinuti 27 pasa. Nitko nam nije rekao tko je taj čovjek. Nitko nam nije rekao da je već godinama problem s tim ljudima. Da im je barem netko stao na kraj prije toliko godina. Nitko nas nije pripremio na ovo. Nakrcali smo hranu u auto, uzeli pojačanje i krenuli. Nismo znali šta nas čeka. Horor koji je tamo bio teško je riječima opisati. Žena nam je davala jednog po jednog psa... Nabrojali smo ih 47 živih. Dva su izgubila svoju bitku i nisu doživjeli puni trbuscic. Zaspali su zauvijek prije nego su napustili to mjesto.  Nije bilo šanse da ostanu u tim uvjetima i smjestili smo ih u azil, koji je već i tako prekrcan. Na svu sreću, to su većinom manji psi. Više manje ste vidjeli u kakvom su stanju... Pa i još gore od toga. Živjeli su zatvoreni u kući, svi zajedno. Jeli su kada su jeli, više nisu nego jesu. Njih 11 je imalo čip, ostali nisu. Obavljali su nuždu i spavali na istom mjestu. Rane po tijelima su grozne. Kada smo mislili da je to najgore, drugi dan stiže poziv od žene koju smo zatekli prvi dan u kući. Pronašla je još nekoliko mrtvih pasa u – FRIŽIDERU. Osim što je očito iza toga stajala psihički poremećena osoba, ali zašto bi netko čuvao mrtve pse?! Sama pomisao na to nas je užasavala. Tu su bile i mace koje su dečki pokupili i tražit ćemo im dom. Kada smo danas došli, prizor nam je zaledio krv u žilama. To nije nekoliko pasa u frižideru. To je više od 30 leševa po škrinjama, ormarima, na podu, u kadi. Zemlja je stala i tlo pod našim nogama je nestalo. To nisu dva mrtva, to ih je sada 32. Nažalost, tu priča ne staje. Postoje drugi dijelovi kuće. Neki su zaključani, a unutra su škrinje... Mrtve ćemo još brojati. Stalno mi je prolazilo kroz glavu, pa zašto ih nije zakopao?! Toliko zemlje oko njega, on ih je spremao. Pa za šta?! Vjerojatno nikada nećemo moći sigurno reći, ali možemo nagađati. Pse je hranio s njihovim mrtvim prijateljima. Evo, izgovorila sam. Gotovo sam sigurna u to. Jedino što nisam sigurna je šta je on sam jeo. Jutros nam je umro pas u azilu. U boksu je počelo komešanje i to nam je privuklo pažnju. Preostali su ga htjeli pojesti. Do onda se nisu posvađali u boksu. Njih 20. Niti jednom. Sada bi ga pojeli, iako smo ih hranili na svaka dva sata... Nedugo zatim uginuo je drugi, u drugom boksu. Doslovno pred očima. Njemu se nisu stigli približiti. Dva prekrasna mala psića, nestala su, u trenu. Nisu imali ime, nisu imali čip. Imali su pakao od života i na kraju, toliko kratko, imali su nas. Jedan mali crni i bijeli dečko. Zaboraviti ih nećemo. Tu nepravdu nikada nećemo oprostiti. Izgubili smo i dečka sa slike, prekrasan labrador Dan prije veselo je skakao, trčkarao okolo, mazio se. Danas je izašao na dvorište i samo legao. Nije bio kostur kao ostali. Bio je veći i izborio se za hranu. Imao je čip, ali su ga njegovi ljudi izdali i dali bolesniku. Odveli smo ga odmah veterinaru, i iako je još bio živ, na kraju mu nije bilo pomoći. Popodne je zauvijek zaklopio svoje oči. Želudac mu je bio pun svega što ne bi trebalo biti u njemu - maramica za čišćenje, kamenja, plastike, smeća i NEKIH ČUDNIH KOSTIJU!!!! To ga je koštalo života. Dečko koji je mogao još deset godina živjeti. Pogledajte ga, i zapamtite. On je ubijen. Ubila ga je ljudska bolest, ljudi koji su to ignorirali i sustav koji ne funkcionira. Danas smo ih izgubili troje... Tri života velikih boraca i dio sebe. Ostao je samo onaj mali dio u svakom od nas koji vrišti "Izdrži!" zbog svih ovih koji te trebaju. Zbog svih ovih izmučenih koji trebaju našu snagu da bi uspjeli. Želimo se isto tako zahvaliti svima Vama koji ste pomogli na bilo koji način, hvala na svakoj deci i plahti, na svakoj vrećici hrane, na svakom uplaćenom euru, na svakoj riječi podrške... Njihova borba tek počinje, i trebat će vas još! Sada je najbitnije da ih maknemo iz azila i nađemo im sigurno mjesto za oporavak! Za sada nam je najpotrebnija gastro hrana – konzerve i suha, biome hrana od Hillsa. Bolja hrana sa sitnim zrnom. Potrebno nam je puno domestosa i sanitola. Ogrlice..." Pomoć možete uplatiti na broj računa: HR9524020061100689037 Opis plaćanja: "47 spašenih" Podsjetimo da se na autocesti A1 kod Draganića u smjeru juga prošli utorak navečer dogodila teška prometna nesreća u kojoj je poginuo 64-godišnjak, vlasnik ovih pasa. U nesreći je stradao i jedan pas koji je bio u vozilu, dok je drugi ozlijeđen i zbrinut u veterinarskoj ustanovi.  (DV/FOTO Azil za pse "Društvo za zaštitu životinja Rijeka") Prijelomna, Crna kronika, 2026-05-12T07:38:00+00:00 https://www.regionalexpress.hr/site/gradu-pazinu-odobreno-500-tisua-kuna-za-nastavak-radova-na-zvoniku-crkve-sv-nikole https://www.regionalexpress.hr/site/gradu-pazinu-odobreno-500-tisua-kuna-za-nastavak-radova-na-zvoniku-crkve-sv-nikole#When:11:20:00Z ETAPNOM OBNOVOM DO REVALORIZACIJE ZVONIKA Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske objavilo je koncem prošlog tjedna rezultate Natječaja za programe zaštite nematerijalnih kulturnih dobara u 2022. godini, na koji je Grad Pazin prijavio u siječnju ove godine nastavak etapne sanacije zvonika crkve sv. Nikole u Pazinu te ostvario financijsku potporu Ministarstva u iznosu od 500.000,00 kuna.  Prijedlog financiranja programa donesen je na temelju stručnog mišljenja nadležnih konzervatorskih odjela i Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske te je prijedlog razmatran i verificiran i odobren od ministrice kulture i medija.   Odobrenim  sredstvima planira se u 2022. godini dovršiti radove sanacije oktogona, započete 2021. godine te izvesti radove konstruktivne i građevinske sanacije lođe zvonika.   S obzirom da svjedočimo stalnim povećanjima tržišnih cijena, pa tako i građevinskih materijala i radova, revidirat će se projektantski troškovnik iz glavnog projekta sanacije zvonika te utvrditi trenutnu tržišnu vrijednost planiranih radova, a potom utvrditi obim radova koje je realno moguće izvesti u ovogodišnjem programu sa sredstvima koje Grad ima na raspolaganju. Po utvrđivanju obima i procijenjene vrijednosti radova pristupit će se pripremi i provedbi javne nabave, nakon čega slijedi ugovaranje i realizacija radova. Etapnom obnovom do revalorizacije zvonika Program etapne obnove zvonika provodi se od 2016. godine, a radovi se izvode na osnovi glavnog projekta sanacije zvonika koji je izrađen u sklopu realizacije projekta KulTourSpirit, financiranog iz EU programa konkurentnost i kohezija. Do sada su realizirani radovi rekonstrukcije međukatnih konstrukcija, čime je osposobljen pristup do lođe. Uređen je također pod lođe i pod unutrašnjosti piramide zvonika te je postavljena hidroizolacija, a na otvore lođe i etaža ispod lođe za zvona postavljene su zaštitne mreže koje su pričvršćene na okvire oblikovane prema otvorima. Nakon toga, u sljedećoj fazi je očišćena unutrašnjost zvonika, opšiveni su podovi te su izrađene i postavljene zaštitne ograde na postojećim rekonstruiranim međukatnim konstrukcijama. Uz sve to,  izvršeno je uređenje unutrašnjih zidova i uređenje otvora, a nakon toga je sanirano vanjsko ulazno stubište i ulazna vrata zvonika. U 2021. godini izvedeni su radovi građevinske i konstruktivne sanacije piramide i oktogona zvonika, a u ovoj godini, kako je ranije navedeno,  slijedi dovršetak sanacije oktogona iznutra i radovi konstruktivne i građevinske sanacije lođe. Cilj programa je ovo kulturno dobro i jedan od prepoznatljivih simbola u vizuri Grada konstruktivno i građevinski sanirati, a time ga i revalorizirati te učiniti turistički atraktivnijim. (DV)   2022-07-04T11:20:00+00:00 https://www.regionalexpress.hr/site/samo-tjedan-dana-odmora-od-drushtvenih-mrezha-smanjuje-depresiju-i-tjeskobu https://www.regionalexpress.hr/site/samo-tjedan-dana-odmora-od-drushtvenih-mrezha-smanjuje-depresiju-i-tjeskobu#When:09:56:00Z LJUDI KOJI SU SE ODMORILI OD TIKTOKA, FACEBOOKA, INSTAGRAMA ILI TWITERA OSJEĆAJU SE BOLJE Samo tjedan dana 'odmora' od društvenih mreža smanjuje depresiju i tjeskobu, pokazalo je novo istraživanje. Ljudi koji su se sedam dana odmarali od platformi kao što su TikTok, Instagram, Twitter i Facebook prijavili su da se osjećaju bolje, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Bathu. Znanstvenici su podijelili uzorak od 154 osobe u dobi od 18 do 72 godine u dvije skupine - od kojih je jednoj omogućen pristup društvenim mrežama, a drugoj ne. Ispitanici su prije istraživanja u prosjeku koristili društvene mreže osam sati tjedno. Koristeći tri priznata testa znanstvenici su procijenili razinu njihove tjeskobe i depresije, te dobrog raspoloženja. Od njih je zatraženo da rangiraju svoje slaganje s izjavama poput "Osjećam se optimistično u pogledu budućnosti". Kako bi izmjerili depresiju, sudionicima istraživanja postavljana su pitanja uključujući "koliko često ste tijekom posljednja dva tjedna bili uznemireni zbog malog interesa ili zadovoljstva u obavljanju stvari". Tjeskobnost je praćena pomoću skale općeg anksioznog poremećaja, koja utvrđuje koliko često osobu muči osjećaj nervoze ili je 'na rubu' ili ne može prestati brinuti se. Kod onih koji su uzeli jednotjednu pauzu od društvenih mreža vidjelo se da se njihovo dobro raspoloženje popelo s prosjeka od 46 na 55,93 na Warwick-Edinburgh ljestvici mentalnog blagostanja. Razine depresije u ovoj skupini pale su sa 7,46 na 4,84 na Upitniku zdravlja pacijenata-8, dok je tjeskoba pala sa 6,92 na 5,94 na ljestvici. Glavni autor istraživanja dr. Jeff Lambert rekao je da ti rezultati ukazuju na umjereno poboljšanje depresije i dobrobiti te skromno poboljšanje tjeskobnog stanja. "Mnogi naši ispitanici izvijestili su o pozitivnim učincima isključenja s društvenih mreža kroz bolje raspoloženje i manje tjeskobe", rekao je dr Lambert. "To sugerira da čak i samo mala stanka može imati utjecaja." "Naravno, društvene mreže su dio života i za mnoge ljude neizostavni su dio onoga tko su i kako komuniciraju s drugima", dodao je. "Ali ako svaki tjedan provodite sate 'skrolajući' i osjećate da to negativno utječe na vas, možda bi bilo važno smanjiti vrijeme na mrežama kako biste vidjeli hoće li to pomoći." "Skrolanje" kroz sadržaj najčešća je aktivnost koju korisnici društvenih mreža obavljaju. Rezultati istraživanja podupiru prethodna istraživanja u SAD-u i Velikoj Britaniji koja povezuju redovitu upotrebu društvenih medija s većom stopom depresije i tjeskobe. Ali nije utvrđeno dovodi li korištenje društvenih medija do problema s mentalnim zdravljem, navodi se u izvješću, ili već postojeći osjećaj inferiornosti tjera ljude da na internetu traže potvrdu vlastite vrijednosti. Znanstvenici se nadaju da će u budućnosti proučiti utjecaj 'odmora' od društvenih medija na određene segmente stanovništva, poput mlađih ljudi i onih s tjelesnim i mentalnim zdravstvenim problemima. Također se nadaju da će pratiti ljude dulje od tjedan dana kako bi vidjeli imaju li dobrobiti odmora od društvenih mreža trajni učinak. 'Odmor' od društvenih mreža mogao bi postati dio paketa kliničkih preporuka za pomoć ljudima u upravljanju vlastitim mentalnim zdravljem, rekli su. Istraživanje je objavljeno u časopisu Cyberpsychology, Behavior and Social Networking. (Hina)  2022-05-15T09:56:00+00:00 https://www.regionalexpress.hr/site/hrvatska-predvoena-filipoviem-i-matkoviem-slavila-u-nevienoj-drami-u-shvedskoj https://www.regionalexpress.hr/site/hrvatska-predvoena-filipoviem-i-matkoviem-slavila-u-nevienoj-drami-u-shvedskoj#When:09:38:00Z ŠVEDSKA – HRVATSKA  98:105 (21:14, 20:12, 18:24, 20:29, 9:9, 10:17) Hrvatska košarkaška reprezentacija je nakon velike drame u 4. kolu kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Norrköpingu pobijedila Švedsku nakon dva produžetka 98:105. Poput zagrebačkog ogleda ovih momčadi i u ovom je Hrvatska imala velikih problema u napadu, posebice u realizaciji. S niskim postotkom šuta teško se pariralo raspoloženim Šveđanima. Od samog starta Hrvatska je lovila rezultat. Domaćini su poveli 7:0, Hrvati stigli do 7:6. Novi bijeg Šveđana označio je njihov ulazak u komfor zonu koju su izabranici izbornika Damir Mulaomerovića teško ugrožavali. Nakon prve četvrtine bilo je 21:14, a na poluvremenu 41:26. Agresivnom obranom na otvaranju treće četvrtine i s dvije lijepe akcije u kojima je sudjelovao Karlo Matković Hrvatska se približila na 41:31. U istom naletu Matković u kontri propušta priliku za dodatno približavanje što domaćini odmah kažnjavaju serijom 5-0 i neugodnih -15 (46:31). Mulaomerović nije odustao od agresije po cijelom terenu što donosi šest poena u nizu i spuštanje ispod 10 poena zaostatka (46:37), ali i ovoga puta švedska trica vraća Hrvate na početne položaje (51:37). Klackalica je do ulaska u posljednju četvrtinu Hrvatsku klackala od -14 do -5 (53-48) i natrag do konačnog rezultata nakon treće četvrtine (59:50). Nakon minute i pol igre u završnoj dionici sjajni Matković, Krušlin i Šakić (trica) serijom 7-0 dovede Hrvatsku na korak od izjednačenja (59:57). Time-out domaćeg trenera Ludwiga Degernasa zaustavio je nalet Hrvatske. Šveđani bježe na +7, Filipović tricom vraća nadu, ali nakon nekoliko propuštenih prilika pri rezultatu 68:60 Mulaomerović je prinuđen pozvati minutu odmora. Bio je to, pokazat će se, jedan od ključnih trenutaka susreta. Za pola minute Šakić je tricom i laganim polaganjem iz kontre smanjio na 68:65, a Krušlin novom tricom izjednačio na 68:68 Jedna sporna lopta rezultirala je tehničkom pogreškom hrvatskoj klupi, no domaćini promašuju sva tri bacanja, a Filipović iznuđuje prekršaj na trici za prvo vodstvo Hrvatske u 37. minuti igre (68:71). Razigrani Filipović uzvraća nakon približavanja domaćina za 70:73. Matković promašuje napad, a potom i gubi loptu pa Švedska na dvije minute prije kraja opet vode (74:73). No, Filipović je na svaki švedski ubačaj uzvraćao istom mjerom pa se došlo i do rezultata 76:77 pri kojem je Hrvatska ima napad koji završava blokadom Krušlinova pokušaja ispod kosa. Hakanson na 26 sekundi prije kraja nakon Filipovićevog prekršaja ima tri bacanja te domaća momčad prelazi u vodstvo (79:77). Krušlin izjednačava, a nakon pregleda snimke silazne putanje i potvrde njegovog koša Šveđanima je ostalo još pet sekunde za završni napad kojeg Hakanson nije iskoristio te se ušlo u produžetak. Domaćini u njega kreću s 5-0 za 84:79 i propuštaju napad. Kada se činilo da su sve lađe potonule odlični Filipović zabija tricu za 84:82 i propušta priliku za izjednačenje ili vodstvo. Birgander promašuje dva bacanja, ali Hrvatska opet gubi loptu pa Gaddefors vraća razliku na dva posjeda viška u korist Švedske (86:82). Slijedi luda serija trica. Šakić od table pa Gaddefors i na kraju nevjerojatni Filipović za 88:88. Švedska je za zadnji napad imala 16 sekundi. Opet je to svedeno na solo akciju Hakansona kojeg je blokadom zaustavio Ivan Ramljak čime je Hrvatska izborila drugi produžetak. Ovoga puta Hrvati imaju sjajno otvaranje. Matković pogađa jedno bacanje, a Ramljak tricu za 88-92. Istovremeno Šakić u borbi za poziciju pod košem pravi nesportsku pa domaćini dobivaju dva bacanja i loptu sa strane, dakle priliku za lagani povratak u utakmicu. Nisu ju iskoristili. Borg je pogodio jedno bacanje, a napad nije iskorišten. Slijedi serija grešaka s obje strane, a onda Krušlin na isteku napada zabija tricu za 90:96. Koš faulom Jerebko vraća Šveđane na posjed zaostatka 93:96. Kada je Zubčić zabio tricu za 95:101,  pomislili smo da je gotovo, no brzo je odgovorio Hakanson (98:101). Krušlin promašuje tricu, ali se iskupljuje ukradenom loptom i pogođenim bacanjima s kojima odvodi Hrvatsku do prednosti 98:103. Matković blokadom gasi sve nade domaćima i šalje najboljeg igrača večeras Gorana Filipovića na liniju slobodnih bacanja. Hrvatska je u tom trenucima imala osiguranu pobjedu, ali je tražila onu veću od šest razlike koliko je poražena u Zagrebu. Filipoviću je ruka zadrhtala, ali se ukazala još jedna prilika. Za zadnji napad je ostalo pet sekundi. Zubčić je ispalio tricu, a na odbijenu loptu doletio je Karlo Matković  i snažno je zakucao u obruč za željenih +7!!! Kraj koji se samo poželjeti može!!! Hrvatsku su do pobjede vodili Filipović (29 poena, 5 skokova, trice 5-5), Krušlin (21 poen, 6 asistencija), Matković (16 poena, 13 skokova) i Šakić (11 poena, 7 skokova). Kod Šveđana najbolji Hakanson (31 poen, 7 asistencija), po 16 su dodali Borg, Gaddefors i Jerebko, Birgander je imao 12 poena i 18 skokova. (DV/Foto: fiba.basketball/izvor HKS) 2022-03-01T09:38:00+00:00 https://www.regionalexpress.hr/site/obale-jadranskog-mora-vrlo-su-ranjive-na-klimatske-promjene https://www.regionalexpress.hr/site/obale-jadranskog-mora-vrlo-su-ranjive-na-klimatske-promjene#When:08:57:00Z {summary}{body} 2021-12-06T08:57:00+00:00 https://www.regionalexpress.hr/site/zhupanijski-vijenici-obishli-zhcgo-kashtijun https://www.regionalexpress.hr/site/zhupanijski-vijenici-obishli-zhcgo-kashtijun#When:13:20:00Z DOZNALI SVE O NOVOM SUSTAVU GOSPODARENJA OTPADOM Vijećnice i vijećnici novog saziva Skupštine Istarske županije, na čelu s predsjednicom Sandrom Ćakić Kuhar i zamjenikom župana Tulio Demetlikom, obišli su danas Županijski centar za gospodarenje otpadom. Bila je to prilika da iz prve ruke saznaju sve o novom sustavu gospodarenja otpadom, kao i da obiđu samo postrojenje gdje su im direktor Fabio Giacometti i suradnici pojasnili kako Centar funkcionira.  Podsjetimo, 2018. godine u pogon je pušten ŽCGO Kaštijun po uzoru na najrazvijenije europske zemlje u kojima postoji više od 400 sustava s istom tehnologijom obrade otpada. Ovo je drugi put da vijećnici Skupštine obilaze Centar jer su to učinili i vijećnici prethodnog saziva.      Napomenimo i da je za srijedu, 13. listopada 2021. godine sazvana  tematska sjednica županijske Skupštine te će biti govora upravo o Sustavu gospodarenja otpadom na području Istarske županije s posebnim naglaskom na rad Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun. (REX)   2021-10-11T13:20:00+00:00 https://www.regionalexpress.hr/site/novo-ruho-drzhieve-ulice-u-puli https://www.regionalexpress.hr/site/novo-ruho-drzhieve-ulice-u-puli#When:10:35:00Z BEZ NEUREDNIH GRAFITA Nismo protiv grafita, ali smo protiv neukusnih i neurednih grafita išaranih na za to nepredviđenim lokacijama. Nekad grafiti daju poseban gradski šarm, ali ovim putem apeliramo na grafitere, u ovom slučaju vandale, da ne uništavaju fasade već možebitnu neiskorištenu kreativnu energiju iskoriste kroz brojne dozvoljene i korisne aktivnosti. Veseli da će fasada u Držićevoj ulici u Puli od sada biti osvježena novim slojem boje. (REX/Foto M.A.) 2021-06-15T10:35:00+00:00