REZOLUCIJU UPUTILI I HRVATSKOM SABORU
Povodom Dana planete zemlja, članovi Zelenog foruma ALPE ADRIA, kojeg čine Zeleni Austrije, Italije, Slovenije i Zeleni savez – Zeleni iz Istre, Saboru su dostavili Rezoluciju, potpisanu 4. travnja 2014. godine, u Zagrebu u novinarskom domu kada je održan Okrugli stol na temu: « Stop izgradnji drugog bloka nuklearne centrale u Krškom i samo građani na referendumu mogu to odobriti.»
U nastavku prenosimo sadržaj pisam upućenog Saboru i Rezoluciju.

'U Sloveniji je na tiho počela kampanja izgradnje bloka dva, kako ne bi morali započeti s programom zatvaranja nuklearne centrale u Krškom. Naše kolege kako u Austriji, Italiji pa i Sloveniji je čudilo, da jedna nuklearna centrala kao što je Krško, koja je izgrađena na trusnom području i to skoro na kućnom pragu glavnog grada Hrvatske, da smo mi mrtvo hladni, kao da se to događa na udaljenosti najmanje tisuću kilometara daleko od naše granice. U Austriji su građani referendumom kazali ne nuklearnim centralama, a to isto su učinili i u Italiji, kada su postojeće zatvorili i referendumom odlučili, da ne žele nuklearne centrale.
Mi predlažemo i tražimo, da Sabor donese odluku, da samo građani naše zemlje mogu odlučiti na referendumu, da li su za izgradnju nuklearne centrale u našoj zemlji, a isto tako za izgradnju nuklearnih centrala u nama susjednim zemljama, koje se grade na udaljenosti manje od 100 km zračne linije od naše granice. Predlažemo, da Sabor uputi nama susjednim zemljama isto takav zahtjev, da i kod njih  građani na referendumu mogu odlučiti, da li su za izgradnju nuklearnih centrala, kao što su to učinili u Austriji i Italiji.
Tragična je konstatacija, da mi u našoj zemlji bogatoj s obnovljivim izvorima energije nismo skoro ništa iskoristili i to je trebala biti naša jedna od osnova razvoja industrije i zapošljavanja naših građana. Odlučno se protivimo, da multinacionalne kompanije na našim prostorima na štetu zaštite okoliša, prirode i zdravlja naših ljudi žele stvarati sebi velike profite.
Želimo poručiti svim saborskim zastupnicima i cjelokupnoj javnosti u zemlji, da zemlju nismo naslijedili, već unajmili od budućih generacija» i da mi ovu zemlju moramo sačuvati njima, da bi mogli opstati na ovim prostorima, jer to je njihova zemlja.
Molimo Vas, da nam se dostavi odgovor i da se ovaj dopis upućen Vama, a isto tako Rezolucija dostavi svim saborskim zastupnicima.

Rezolucija:
Obzirom na sve veće posljedice vremenskih promjena više si ne možemo zatvarati oči ispred neprijatne istine. Isto tako ne pred činjenicom, da je sve to prouzročio čovjek s svojim djelovanjem. To posebno na području iskorištavanja prirodnih izvora i gospodarske politike u što je uključena isto tako energetska politika pojedinih zemalja. Po ocjeni struke moramo početi s promjenama odmah inače će doći do nepovratnih promjena u koliko u tome ne uspijemo do 2030. godine. Određenih procesa promijene klime u svijetu na osnovi stručnih saznanja ne možemo zaustaviti, jer toplinski plinovi imaju  dugačak životni vijek. Na određene promijene klime moramo se  čim prije pripremiti i njima prilagoditi. Klima postaje zbog spomenutih saznanja sve više cijenjen prirodni izvor, jer bitno utječe na proizvodnju hrane, vodene tokove, raspoloženje i zdravlje, proizvodnju i potrošnju energije, promet i industrijsku djelatnost.  Naša zadaća je, da u sadašnjem stanju, kad je čovječanstvu prihvatljiva, sačuvamo i za  na dolazeće generacije.

Moramo shvatiti, da su i u EU na određenim područjima u prošlom periodu  učinjeni određeni pozitivni koraci. Početak proračunskog perioda u EU nama omogućava izbor, kada se razmišlja za naš budući razvoj usmjeren u stalni razvoj  i vodeću ulogu EU u svijetu ali i očuvanje sadašnjih razvojnih primjera s svim negativnim posljedicama.

Sa ulaskom u EU Hrvatska je preuzela odgovornost usklađivanja energetske politike sa ostalim članicama EU. Ta uloga nije zanemariva, jer znamo, da se promijene energetskih poduzeća u pojedinim zemljama ne postižu po nekom slobodnom izboru. Ka tome ih lako prisili dosljednija politika pojedinih vlada. Kada se govori o obnovljivim izvorima energije potrebno je uzeti dobar primjer Njemačke, koja se je odlučila za zatvaranje atomskih centrala, a s druge strane izvanredno povećava investicijska ulaganja u obnovljive izvore energije. Ovdje je značajno napomenuti, da je za takvu politiku pridobila  potporu javnosti.

Sukladno s direktivom o energetskoj učinkovitosti i energetskoj djelatnosti, moraju države članice prihvatiti institucionalne i pravne norme za otklanjanje prepreka, koje sprečavaju učinkovito potrošnju energije.  Nacionalne akcijske programe, kako će to ostvariti, morale su notificirati kod Europske komisije. Neke zemlje EU su to učinile ali većina nije i zato je i protiv  njih sa strane Europske komisije je pokrenut postupak.

Planirane izgradnje atomskih centrala u Europi , kao i drugog bloka atomske centrale Krško potrebno je u svakom obziru  postaviti  pod upitnik i spriječiti realizaciju. Glavni rizični faktori u  slučaju Krškog, kao što je  geološka slika ( opasnosti od potresa na prijelomnici) one stvarno postoje. Drugi rizični faktori, kao npr. opasnost terorističkih napada, još dodatno to potenciraju. Konačno odlaganje radioaktivnog otpada još uvijek nije riješeno, kao ni uzimanje u obzir tehničkih i političkih problema i kako tu problematiku ublažiti. Ovdje važno napomenuti do sada nije riješeno zatvaranje atomskih centrala, koje je skoro duplje skuplje od otvaranja( izneseno na Kongresu u Otavi u Kanadi još 1989.).

Nuklearnu energiju nije moguće ubrajati u čiste i ekološki prihvatljivim oblicima energije, niti je moguće označiti kao alternativnu, obnovljivu vrstu energije. Nuklearna energija može se tretirati samo kao energetski izvor energije s niskim stupnjem ispuštanja ugljika.  Nalazišta urana su na Zemlji ograničena i po najnovijim istraživanjima zalihe će bit istrošene do 2070. godine. Ne upitno je, da je nuklearna energija čovječanstvu  i životu na Zemlji stalna velika prijetnja i zato politički nije moguće preuzeti odgovornost. Teške smetnje u švedskoj nuklearnoj elektrani u Forsmarku, serija smetnji u nuklearnim elektranama u Temelinu i u Japanu u zadnjim tri godinama su ponovno potvrdile, da nuklearnu energiju nije moguće ovladati. Promatrano s tog aspekta od atomske katastrofe u Černobilu prije 26 godine nije se ništa bitno promijenilo. Još nijedan stručnjak na svijetu do danas nije podastro rješenje za nuklearni otpad, koji nastaje u nuklearnim centralama i danas predstavlja već stogodišnju prijetnju životu na Zemlji.

Obzirom na činjenice,
-  da su fosilni energetski izvori i nuklearna energija u odnos na čovjekova prava, kao i na demokratsku, društvenu i naročito ekološku politiku  vrlo upitni oblici energije,
- da atomski lobi pokušava na tržištu utemeljiti asimetričnu situaciju u korist nuklearne energije, kao neku vrstu " atomske renesanse" i na taj način to korist  kao odgovor na energetska i gospodarsko politička pitanja kad se odnosi na opskrbu s energijom u budućnosti,
- da je potrebno nuklearnu energiju u kontekstu mirovne politike odbacivati, jer se inače može  koristiti kao oružje,
 - da je sigurnosna politika Europe u visokoj mjeri ugrožena, jer lako svaka      nuklearna elektrana postane potencijalni cilj terorističkog napada,
- da je rizik prevelik, jer buduća pokoljenja u slučaju reaktorske nesreće dožive genski defekt,
da je u slučaju reaktorskih nesreća ugrožen čovjekov život,
- da  trenutna upotreba prirodnih i energetskih izvora nema dovoljno smisla i krivo usmjerena,
- da je u prvom planu svjetska ekonomija, koja se temelji na kapitalu, profitu i neoliberalizmu,
- da raste broj stanovništva i sa time i potreba za energijom,.

S ovom rezolucijom decidirano pozivamo  nadležne vlade u 28 zemalja i vlasnike nuklearnih elektrana u EU,
* da ne grade nove reaktorske  blokove,
* da ne dozvole produžavanja radnog vijeka i ne grade novih nuklearnih          elektrana,
* da dugoročni preokret na području energije usmjere protiv fosilnih i nuklearnih energetskih izvora k alternativnim, obnovljivim decentraliziranim i domaćim oblicima energije, podupirajući s odgovarajućim politikama i u njih uključe kako poduzeća tako i domaćinstva,
- da razviju ozbiljan scenarij za povlačenje iz nuklearne energije do 2025. godine i da ga stvarno realiziraju,