Jučer je nakon trodnevnog zasjedanja u Poreču završio 3. Istarski povijesni biennale, međunarodni znanstveni skup koji se ove godine predstavio s temom : Cerealia, oleum, vinum...: kultura prehrane i blagovanja na jadranskom prostoru.
Kroz dvadesetak znanstvenih radova koji su obrađivali istarski prostor, ali i istočno-jadransku obalu, došlo se novih spoznaja. Opći zaključak mogao bi se sažeti u redovitim pojavama gladi te pokušajima mletačkih i austrijskih vlasti, ali i lokalnog stanovništva, da se tomu na razne načine odupru. O tome nam vrlo slikovito govori Jakov Jelinčić u radu Preživljavanje na području Labinske komune od 16. do 18. st.
Kroz analizu tamošnjih prehrambenih navika i uspostavu fontika (spremišta pšenice) kako bi se osigurala hrana i za vrijeme nestašica kao posljedice sušnih godina. Osim lokalnih mjera, siromašnim stanovnicima Istre pomagalo je i istarsko svećenstvo. Elvis Orbanić i Maja Polić prikazali su primjer iz novijeg vremena kada je sredinom XIX. st. Juraj Dobrila, tada tek kanonik i nastavnik, kroz Slavijansko društvo sa sjedištem u Trstu, pomagao Istranima iz unutrašnjosti sakupljenim donacijama u žitu, kukuruzu i soli.
Povjesničari su minutom šutnje odali počast preminulom kolegi Antoniu Miculianu čiji je referat o istarskoj ekonomiji u razdoblju od kasnog srednjeg vijeka do modernog doba pročitao Robert Matijašić. Organizatori biennala bili su Državni Arhiv u Pazinu, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Pučko Otvoreno učilište Poreč, a financijski pokrovitelji Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Istarska županija i Grad Poreč.
Kao gastronomski izlet u prošlost Istre poslužila je i maneštra iz 1817. g. spravljena od porečke Turističko-ugostiteljske škole Antona Štifanića.
Tema sljedećeg biennala bit će Djeca kroz povijest. (M. R.)
_-45x45.JPG){kind=small}
-275x270-45x45.jpg){kind=small}
-45x45.jpg){kind=small}
Komentari na članak