Zaštitite kožu uz Pharmacopolu

OPREZNO NA SUNCE
Napokon termometar pokazuje dovoljno celzijevih stupnjeva da izvadimo kupače kostime iz ormara i požurimo na plažu. No, ne i bez zaštite: naime, svake nas godine stručnjaci iznova upozoravaju o opasnostima koje donosi pretjerano izlaganje suncu te kako se najbolje zaštititi i sačuvati zdravlje naše kože.

Koža

Koža je najveći ljudski organ površine cca 1,8 m2, debljine od 0,5 mm do 4,0 mm a njena je funkcija zaštititi tijelo od vanjskih utjecaja, spriječiti pretjerani gubitak vode i održati optimalnu tjelesnu temperaturu.

Struktura kože:

1. Epidermis ili „potkoža“ je vanjski sloj kože koji se sastoji od slijedećoh slojeva: rožnati (nepropusna barijera tvorena od izumrlih stanica), svijetli, zrnati (koji se sastoji od keratinocita), trnasti i bazalni sloj u kojemu nalazimo melanocite (stanice koje stvaraju pigment melanin).

2. Dermis ili korij je središnji sloj kože u kojemu se nalaze žlijezde lojnice i znojnice, folikule dlaka te krvožilni i živčani završeci. U ovom sloju se pojavljuju kolagenska vlakna te hijaluronska kiselina koja ima veliku sposobnost vezivanja vode te pridonosi općoj hidrataciji kože.

3. Hypodermis ili potkožno tkivo je najdublji sloj kože a sastoji se od masnog tkiva čija raspodjela varira ovisno o spolu i dijelu tijela koji promatramo.

Interakcija ljudske kože i UV zraka

Poznajemo tri vrste UV zraka:

UV­A zrake valne duljine 320 ­ 400 nm prodiru duboko u kožu do subcutisa. Produljeno izlaganje
UV­A zrakama donosi preplanulost, ali i preuranjeno starenje kože te u najgorem slučaju pojavu raznih oblika malignih oboljenja.
UV­B zrake valne duljine 290 ­ 320 nm prodiru u epidermis, a energija koju povezujemo s ovim zrakama doprinosi nastanku sunčanih opeklina, promjenama imunološkog sistema te malignim oboljenjima kože.
Ozonski omotač filtrira gotovo u potpunosti UV­C zrake valne duljine manje od 280 nm koje ne stižu do Zemlje.

Koža posjeduje razne obrambene mehanizme kojima se štiti od sunčevih zraka. Pojačani rad žlijezda lojnica i znojnica iznad epidermisa stvara tanki hidrolipidni sloj koji reflektira jedan dio UV zraka. Nastupa i hiperkeratoza tj. zadebljanje rožnatog sloja kože a dešava se u samo nekoliko dana od prvog izlaganja suncu, te na se na taj način smanjuje količina UV zraka koja prodire kroz kožu. Biosinteza melanina u melanocitima označava glavni mehanizam obrane kože protiv štetnih UV zraka: melanin je lokaliziran koncentrično oko jezgre stanice, te apsorbira UV zračenja i neutralizira slobodne radikale koji mogu dovesti do oštećenja DNK.

Usprkos različitim mehanizmima obrane, pretjerana izloženost suncu (vidi tabelu 1. o foto tipovima kože) dovodi do neizbježnih posljedica u obliku akutnog ili kroničnog oštećenja.
Akutno oštećenje kože označavaju opekline od sunca koje nastaju par sati nakon suncu te se manifestiraju kao crvenilo, otekline i mjehurići. Kronična oštećenja kože su fotoimunosupresija, rano starenje kože te karcinogeneza.

Tipična primjena (primjena na koži) UV filtera jedan je od načina da se zaštitimo od neželjenih učinka sunca. UV filteri umanjuju količinu UV zraka koje dopiru do kože, a dijelimo ih na fizičke i kemijske filtere.
Najčešće korišteni fizički filteri su titanijev dioksid (TiO2) i cinkov oksid (ZnO) koji štite od UV-A i UV­B zraka, a mehanizmi djelovanja su: apsorpicja, difuzija i prijenos UV zraka.
Kemijski filteri su organske molekule koje apsorbiraju UV zrake i pretvaraju ih u neškodljive oblike energije. Neki od tih filtera jesu cinamati, salicilati, derivati benzildekankanfore i derivati dibezoilmetana.
Svaki preparat koji se koristi u svrhu zaštite kože od sunčevih zraka mora odgovarati određenim zahtjevima: mora apsorbirati velike količine UV zraka te biti fotostabilan i homogen. Takvi se preparati zadržavaju u rožnatom sloju i transdermična apsorpcija mora biti minimalna ili ništavna jer u protivnome nisu djelotvorni.

Kako se pravilno zaštititi

Proizvode za sunčanje odabiremo prema fototipu kože a nanosimo ih minimalno pola sata prije izlaganja suncu u dovoljnim količinama da bi bili djelotvorni: dva miligrama preparata na svaki kvadratni centimetar kože. Nanosimo ih obilno na svaki dio tijela ne zaboravljajući tabane, pregibe među prstima i uši. Potrebno je izbjegavati sunce u razdoblju od 10­16 sati kada je UV indeks najviši, zaštititi oči sunčanim naočalama tamnih leća sa UV filterom, kapom ili šeširom širokog oboda, ponavljati primjenu preparata svaka dva sata te nakon svakog kupanja, brisanja ručnikom ili sportske aktivnosti. Proizvode za sunčanje koristite samo jednu sezonu, jer se zbog visokih temperatura sastav proizvoda može promijeniti, te gubi na fotozaštiti uz moguči nastanak alergija.

Osim krema sa visokim zaštitnim faktorom, samokontrola madeža i odlasci dermatologu predstavljaju dodatnu zaštitu i brigu o zdravlju.
Na taj ćemo način moći slobodno uživati u moru, suncu i ljetnim radostima.
(Tekst: mag. pharm. Nina Fiorido)