TREBA ISTRAŽITI PUTEVE NOVCA
„Jakovčić sa HYPO bankom nema veze, i pretpostavljam da ga hapšenje Kulterera ni najmanje ne uzbuđuje“, odlučno je i indikativno započeo Damir Kajin na današnjoj konferenciji za novinare, održanoj danas, 17. kolovoza, s početkom u 10 sati u sjedištu IDS-a, u Splitskoj 3, na temu recentnih zbivanja oko Hypo Alpe-Adria banke. Potkrijepio je tu tvrdnju, i činjenicom da Jakovčić 2003/04. godinu nije ni pozvan da komentira i da izjavu u slučaju Barbariga, Državnom odvjetništvu. Također, nakon što je austrijska vlada praktički nacionalizirala HYPO banku, saniravši njena dugovanja sa milijardom eura, dok je njezin iskazani gubitak bio četiri milijarde eura, tako ušavši u sve njene novčane tokove, svejedno je odlikovala Jakovčića, što vjerojatno ne bi bio slučaj da je on bio umješan u ikakve mutne poslove.
Nadalje, naglasio je kako je HYPO banku stvorio hrvatski novac, i to onaj namijenjen kupnji oružja, dok je na snazi bio embargo. Za to vrijeme je, preko te banke, kao i niza drugih u Austriji, Italiji i Lihtenštajnu, oprano oko milijardu dolara. Također, napomenuo je kako je poznato da je Hrvatska tada imala preko 90 tajnih računa koji su se koristili za kupovinu oružja, ali da sa tih računa u Hrvatsku nakon rata nije došla ni kuna povrata. HYPO banka tu je isplivala tako što Austrija, iako je znala za tu „rabotu“, i u jeku rata prešućujući ju, pomagala Hrvatsku, nije htjela kompromitirati neku od svojih većih banaka, te je stoga odabrala niz manjih, među njima i HYPO, uvijek se vodeći svojim interesom. Službeno, u Hrvatsku HYPO dolazi 1996/97. godinu, odlukom tadašnje Vlade i Sabora, na način da je za otprilike 30 miliona tadašnjih njemačkih maraka dokapitalizirana Slavonska banka, iz Osijeka. Zanimljivo, prije toga je Ministarstvo vanjskih poslova u HYPO banci uzelo kredit od 20 miliona maraka za obnovu hrvatskih ambasada. Zakon o ulasku banke usvojen je uvjerljivom većinom, a gorljivo ga je branio bivši premijer Zlatko Mateša.
O ulasku HYPO banke u Istru, rekao je da je ona na ovo područje došla relativno kasno 2000/01. godinu, a prije toga već je bila pokrila područje Slavonije, Dalmacije, te grada Zagreba. Na ovo područje probila se investicijom u turizmu, Crveni Vrh-Kempinski, vrijednom 250 miliona eura, čime je državi „isplaćeno“ oko 50-60 miliona eura. U tom kompleksu zapošljava se nekoliko stotina ljudi, kompleks je u sezoni pun, a na otvorenju je bila „jaka postava“ – govor je držao i tadašnji predsjednik Stjepan Mesić, a prisutan je i Jakovčić, te predstavnici grada Umaga, kao i ostalih istarskih gradova, a Kajin je posebno istaknuo i prisustvo vodstva HRT-a, koje predbacuju Jakovčiću da je u sve to bio uključen, iako i sami znaju da to nije istina. Također, iznio je i sumnju da je upravo, kako je naglasio, praktički nacionalizacija, odnosno sanacija HYPO banke od strane Austrije razlog spektakularnog bijega bivšeg premijera. Dodao je da bi to možda mogao biti i razlog što premijerka govori o gnojnom čiru, referirajući se na korupciju u Hrvatskoj.
Osvrnuo se Kajin također i na povlašten položaj koji je HYPO banka  imala u Hrvatskoj, podrazumijevajući pod time suradnju sa velikim brojem građana, ali i državom, lokalnom samoupravom, te brojnim pojedincima, poput raznih generala, Tuđmanovih savjetnika, ministara, ali i određenih medijskih „autoriteta“, novinara i urednika. Također, naglasio je da se dio njihovih investicija ostvario putem Lombardnih kredita, na način da su određeni pojedinci znali šifre tajnih računa u Austriji i Lihtenštajnu, na kojima su se nalazili milijuni eura, a koji su se prali kroz građevinske investicije. Dio novaca je, pretpostavlja se, bio namijenjen za HDZ nakon Tuđmana, o čemu je svjedočio i Hrvoje Šarinić.
Kajin je također iznio i insinuaciju, naglašavajući da mu se iznos čini prenapuhan, da se na računima HYPO banke nalazi oko 600 milijuna eura sa područja bivše Jugoslavije, a koje niko sa područja Hrvatske, izuzev jednog političara, ne želi legalizirati, pri tome ističući da taj političar nije Ivo Sanader.
Što se tiče budućnosti HYPO banke rekao je kako tu banku, šestu po veličini u Hrvatskoj, obavezno treba sačuvati jer bi za sobom povukla i ostatak hrvatskog gospodarstva, pošto na ovim prostorima ostvaruje visoku dobit (u prvom polugodištu 2010 184.806 milijuna kuna), te zapošljava tisuće ljudi, ali da kriminalne radnje koje su se tamo dešavale obavezno treba istražiti, te slijediti put novca kako bi se otkrili krivci. Za krizu HYPO banke nije optužio nikoga iz Hrvatske, već je za njezin krah, osim krize na svjetskom tržištu nekretnina, krivca našao i u „klepokracija“ vodećih ljudi te banke, koji su banku pokrali iznutra. 
U drugom dijelu konferencije, osvrnuo se na slučaj Barbariga-Dragonera-Vodnjan. Istaknuo je kako je cijena tog zemljišta, kad je kupljeno bila 7-15 eura po metru kvadratnom. Deset godina kasnije zemljište i cijeli projekt preuzima i otkupljuje Danko Končar, za istu sumu novca koji je u projekte investirala HYPO banka, pa tako za Barbarigu plaća 51, a za Dragoneru 30 milijuna eura. U hoteljerskim krugovima u to vrijeme ta investicija bila je istaknuta kao preplaćena, pošto je u ionako skupo plaćeno zemljište, trebalo investirati nekoliko stotina milijuna eura u infrastrukturu. Također, postavio je i pitanje zašto se ne govori o kupoprodaji Anite Vrsat, gdje je praktički cijeli grad kupljen za 160 milijuna kuna, ili o ustupanju 56% „Liburnije“ iz Opatije, procijenjene na pola milijarde kuna, a bez naknade. Opet je prozvao HRT da selektivno prozivaju pojedince, te naglasio kako danas nitko od tamo ne govori o cijeni državne zemlje na Crvenom Vrhu, te za koliko je ona prodana u isto vrijeme kada se odigravao slučaj Barbariga. Kao kuriozitet je istaknuo da je zemljište koje je prodavala Općina Vodnjan, a za što nije znao nitko iz IDS-a, prodano po 10 do 50 puta većoj cijenu od zemljišta u Vrsaru, Opatiji, Umagu ili Poreču.
Zaključio je tvrdnjom kako je HYPO banka sigurno korumpirala ljude u Hrvatskoj, te da takve slučajeve treba procesuirati, ali i oduzeti im imovinu. Također, dodao je da obavezno treba pokušati rasvijetliti put novca prilikom nabavke oružja, te rasvijetliti slučajeve pranja tog novca u Hrvatskoj, te bi trebalo obznaniti koliko je zaostalog novca sa Balkana u inozemnim bankama. Također, još jednom je stao u obranu Jakovčića, kojega, kako je ustvrdio, neki mediji pljuju kako bi zaštitili sebe, te pozvao da se otvoreno odgovori na pitanja tko je sve dolazio do novca u Austriji i Lihtenštajnu, tko je i pod kojim uvjetima od istaknutijih ljudi u Državi dobivao novac, te je pozvao da se još jednom prouče sve eventualne nepravilnosti oko određenih investicija u Hrvatskoj, povezanih s ovim slučajem. Za kraj je odgovorio na novinarsko pitanje ima li on kredit u HYPO banci, obznanivši kako je svoj kredit od 11.000 eura za kupnju automobila otplatio kroz sedam godina, plativši za to vrijeme 8000 eura kamata. (M.P./foto:M.Angelini)