USUSRET REFERENDUMU - INTERVJU: ORIANO OTOČAN

U sklopu serijala intervjua koje Regional Express objavljuje netom prije održavanja Referenduma o ulasku Hrvatske u EU, donosimo intervju s Orianom Otočanom, pročelnikom upravnog odjela za međunarodnu suradnju i europske integracije Istarske županije

Što Istra kao županija ima od ulaska u Europsku Uniju?

Istru očekuje snažni razvoj osobito u segmentu razvoja javne i gospodarske infrastrukture. Za sve hrvatske županije, pa tako i za istarsku, biti će moguće koristiti sredstva iz kohezijske politike, odnosno fondova EU koja predviđa značajna sredstva upravo za regije koje su razvijene na nivou ispod 75% u odnosu na prosječni bruto društveni proizvod po stanovniku Europske unije. Cilj je kohezijske politike ujednačavanje razvoja svih područja unutar EU, a sve hrvatske županije se nalaze ispod toga prosjeka.

Konkretno, za Hrvatsku su u predpristupnom razdoblju bila predviđena sredstva u iznosu od 150 milijuna eura godišnje, dok će nakon ulaska u EU ta sredstva u 2013. iznositi 450 milijuna eura, a očekuje se da će od 2015 godine na dalje u Hrvatsku stići oko 1 milijarda i 500 milijuna eura godišnje. Tu se nalazi velika šansa za Istru za da financiranje brojnih razvojnih inicijativa za koje do sada nije imala sredstva jer živimo u visoko centraliziranoj zemlji. Nakon ulaska očekujemo decentralizaciju te će i u tom smislu EU biti dobrodošla jer smatramo da će razvojna  sredstva biti raspoređena sukladno kvaliteti projekata.

Možemo reći da ulazak u EU za Istru predstavlja  i oživotvorenje političke  ideje iz početka 90 – ih godina – Istra regija u Europi regija.

Očekujemo da na temelju dostupnih europskih  javnih sredstava, a temeljeno na dosadašnjem iskustvu i temeljem brojnih stručnjaka koje smo do sada osposobili za pisanje i kandidiranje projekata, Istra do 2020. godine stane uz bok najrazvijenijim europskim regijama po kvaliteti   društvenog standarda.

Što običan građanin Istre ili Hrvatske ima od ulaska u EU?

Običnom građaninu se pružaju velike mogućnosti i šanse. Generalno gledajući, sve zemlje koje su u nekoliko krugova proširenja ulazile u EU, nakon pristupanja postigle su brži gospodarski razvitak što je rezultiralo rastom standarda građana. Konkretno, otvaraju se šanse za gospodarski sektor gdje dolazi do slobodnog pristupa velikom tržištu od 500 milijuna stanovnika bez carinskih restrikcija. Isto tako i nabava robe i usluga iz zemalja unutar EU bez  carina postaje jeftinija što dovodi do bolje konkurentnosti, a radi veće konkurencije, očekuje se i da će se neke potrošačke cijene neminovno sniziti.

Hrvatski će građani moći na jednostavniji način, bez radnih dozvola ako bude potrebe, tražiti posao i zapošljavati se u zemljama EU. To neće moći jedino u onima koje uvedu restrikcije u to smislu za prvih par godina nakon ulaska u EU.

Studenti će imati bolje mogućnosti studiranja, moći će pod istim uvjetima studirati na svim europskim sveučilištima kao i domicilni građani.

U gospodarskom smislu, radi stabilnosti, očekuje se bolja ulagačka klima, više investicija koje donose  i nova radna mjesta. Očekuje se i pad kamatnih stopa za gospodarstvo ali i za građane.

Za nas je posebno važan sektor turizma jer Istra za sada čini 30 posto hrvatskog turizma. Poznato je da je turizam izuzetno osjetljiva gospodarska grana gdje se ulaskom u EU dobiva dodatna geopolitička stabilnost, a poznato je da najveći broj turista u Hrvatsku dolazi upravo iz EU zemalja (Njemačke, Italije, Austrije i Slovenije).

Brojne su  druge prednosti ulaska u EU za građane, među njima i nužnost postizanja viših kriterija u pogledu zaštite okoliša i sigurnosti hrane. 

Hrvatska je također samim procesom pristupanja morala podići kvalitetu javne uprave i kvalitetu funkcioniranja pravosudnog sustava.

Postoje li loše strane ulaska Hrvatske u EU i koje su?

Loših strana sigurno ima jer  se jedan veliki dio donošenja odluka prenosi na institucije EU i one ponekad znaju biti „predaleko“ od samih građana što u raznim analizama kao problem ističu i sami građani zemalja EU. Međutim, s druge strane, upravo jačanjem regionalizma i decentralizacije koja je snažnija u drugim zemljama Europske unije nego u Hrvatskoj, jedan dio donošenja odluka približava se građanima.

Da li je Hrvatska spremna za ulazak u EU?

Hrvatska je u usporedbi s nekim drugim zemljama koje su nedavno već ušle u EU puno napravila. Hrvatska je imala i daleko strože kriterije koje je morala dostići u procesu pristupanja.  Da li je to dovoljno, sigurno nije. Primjerice po kvaliteti apsorpcije europskih fondova Hrvatska sigurno nije spremna. Iskoristivost istih nije bila dovoljno visoka, te ovo ujedno predstavlja izazov za novu Vladu jer bi ta iskoristivost treba biti blizu 100 posto po uzoru na neke druge nove članice. Neke druge zemlje, primjerice Poljska koja najuspješnije koristi europske fondove (70 do 80 milijardi eura iskoristila je u financijskom razdoblju od 2007. do 2013.), jedna je od rijetkih europskih zemalja koja nije prošla kroz recesiju, između ostalog i zbog uspješnog korištenja EU sredstava.

U tom smislu očekujemo da će prije svega Ministarstvo regionalnog razvoja i EU fondova predstaviti koncept koji će omogućiti da do  od 1. srpnja 2013 godine,  nakon ulaska u EU, Hrvatska bude spremnija za bolje korištenje europskih fondova.

Jesu li bojazni euroskeptika neutemeljene?

Postoje brojni strahovi od ulaska u EU, prije svega gubitak neovisnosti i samostalnosti, rasprodaja hrvatske zemlje i drugih bogatstava ili pak oni da će se građani Hrvatske morati odreći tradicionalnih običaja ili pak da će doći do velikih poskupljenja. Međutim, sve su to činjenice koje nisu točne ili su samo djelomično točne jer ćemo upravo ulaskom u EU dobiti priliku sudjelovati u donošenju odluka u raznim europskim tijelima. Tradicionalni običaji proizvodnje hrane će i dalje biti dostupni za vlastite potrebe  građana, a za tržište je potrebno pridržavati se određenih standarda u smislu, sigurnosti hrane.

Hrvatska je i do sada bila otvorena prema stranim ulagačima i kupcima nekretnina što nije doprinijelo prevelikoj navali stranih kupaca , a za kupnju poljoprivrednih zemljišta od strane državljana drugih zemalja postoji zaštitna mjera od sedam godina.

Svjedoci smo da EU u posljednje vrijeme ne funkcionira baš najbolje

Važno je reći da EU ima vlastitih poteškoća u funkcioniranju i da gospodarska situacija nije takva kao što je bila pred primjerice pet ili deset godina, ali još uvijek ta i takva EU, odnosno zemlje koje je sačinjavaju uglavnom su razvijenije od Hrvatske.

Kakve su vaše prognoze o odazivu na Referendum i rezultatima istog?

Istraživanja na području cijele zemlje pokazuju da će odaziv na Referendum biti dosta dobar i da će većina građana glasati za ulazak u EU. Isto je tako i na području Istre, s time da je zanimljivo za istaknuti da je veći broj građana koji se smatraju „europskim građanima“ od onih koji će zaista glasati za ulazak u EU.

Prema istraživanjima, a zavisno od jednog do drugog istraživanja, minimalno 55 % građana izjasniti će se „ZA“ ulazak Hrvatske u EU. (Intervjuirala: D.F.)