POGLEDAJTE ŠTO JOŠ PREDLAŽU ZELENI    
'Nalazimo se u  vremenu, kada je najpovoljnije mijenjati izborni Zakon, jer nešto više od godinu dana nam, preostaje do parlamentarnih izbora i ne bi smjeli dozvoliti, da na silne prigovore se ne pravovremeno ne reagira. U vremenu priprema za  parlamentarne izbore često slušamo o nezadovoljstvu građana vezano za način kako se biraju saborski zastupnici, jer njihovo ponašanje u Saboru je ne prihvatljivo za veliki broj naših građana', izjavio je danas na konferenciji za novinare ispred Zelenih Josip Anton Rupnik.

Pojasnio je da se to odnosi na izborne jedinice ovisno o njihovoj veličini i njihovoj povezanosti i to s aspekta  užeg interesa gospodarskog, kulturnog, ekološkog, a isto tako o samom načinu izbora. Podsjetio je da su Zeleni već prije šest godina i isto tako preklani  predlagali izmjene izbornog zakona za izbore zastupnika u Sabor. Da je dosta primjedbi na rad saborskih zastupnika i da se postavlja globalno pitanje, da li trebaju sjediti u Saboru ljudi 12 ,15 ili više godina i da li treba ograničiti mandate, da dođu ljudi s novim idejama, znanjima i s drugim pristupom u rješavanju ključnih problema zemlje. Smatra da kako izabrani zastupnici stupaju u radni odnos, trebalo bi za njih isto tako važiti  zakonski propisi, kao što važe i  za ostale zaposlenike u zemlji. 'Skoro za svako radno mjesto i to pogotovo za odgovorna radna mjesta propisani su uvjeti što pojedinac treba ispunjavati, da bi imao pravo da se natječe za određeno radno mjesto. Za zastupnike u Sabor ne mora ni imati nikakvu školsku spremu niti druge preduvjete, kao što je primjer potvrdu o nekažnjavanju i slično. Počela se voditi i kampanja za prefecijalno glasovanje što mislimo, da nije bitno, jer listu sastavljaju stranke i mali je utjecaj birača, koga će izabrati i kada netko tko je izabran ide na neku dužnost stranka predlaže njegovu zamjenu', rekao je Rupnik i nabrojio što Zeleni predlažu:

'Mi tražimo i ujedno predlažemo vrlo jednostavno rješenje, a ono glasi, da u Saboru mogu biti izabrani samo oni na listi, koji su prešli izborni prag. To znači tražimo ukidanje Dontove metode. Na taj način bi spriječili, da glasovi stranaka lijeve opcije, koji nisu prešli prag se dodaju desnoj opciji, a sto tako obratno. Na takav način bi se automatski smanjio broj zastupnika i u Sabor bi ušli oni zastupnici, koje bi narod izabrao na izborima, bilo bi poželjno, da to bude neposredno, da se zna za koga glasuju.
Isto tako predlažemo da se izborni prag smanji od sadašnjih 5% na 3% i onda ne bi trebalo ukidati Dontovu metodu.  Na takav način dobili bi pravednije izbore i ne bi se previše smanjio broj zastupnika u Saboru, a što je najvažnije došlo bi do bitne  promjene u sastavu Sabora, jer bi se omogućilo strankama s drugačijim programom i drugačijim pristupima rješavanje ključnih problema ove zemlje nego što ga sada nuđahu već istrošeni programi postojećih političkih stranaka, a i istrošeni nastupi i stavovi postojećih izabranih zastupnika.
    Pored predloženog, isto tako ponovno predlažemo, da zastupnici u Saboru mogu biti birani samo dva puta zaredom i mora proći najmanje četiri godine, da bi se mogao ponovno kandidirati i biti izabran. Na takav način dobili bi kud i kamo kvalitetniji sastav Sabora i omogućili novim stručnijim zastupnicima, koje bi narod izabrao neposredno, mogli braniti njihove interese. U demokratskom društvu Sabor ili kako ga u drugim zemljama nazivaju parlament ima vrlo važnu i često presudnu ulogu u donošenju odluka, ali je tragična konstatacija, da zastupnici ne odgovaraju za svoje postupke.
    Predlažemo, da na izbore može ići stranka, koja mora biti formirana najmanje devet mjeseci prije izbora, a isto tako ne može se mijenjati naziv stranke najmanje devet mjeseci prije raspisivanja parlamentarnih izbora. To
pravilo isto tako važi za nezavisne liste, koje moraju biti prijavljene najmanje devet mjeseci prije raspisivanja izbora. Na takav način bi se spriječilo mešetarenje oko izbora i trošenje velikih sredstava sumnjivog porijekla. S takvim sumnjivim sredstvima se kupuju izbori i vara javnost, jer novac koji je tako stečen se mora vratiti onome. koji je to platio, pa se obećani programi i ne mogu realizirati.
    Na listama stranaka a isto tako na nezavisnim listama, mogu biti kandidati isključivo, koji imaju prebivalište i borave na području svoje
izborne jedinice. Na takav način bi zaštitili regionalnu ravnopravnost izbora građana u Sabor. Svakako izborne jedinice za parlamentarne izbore bi trebalo bitno smanjiti i to bi trebalo učiniti po regijama. Broj registriranih birača bi odredio i broj mogućih izabranih zastupnika u Sabor. Potrebno bi trebalo omogućiti i nezavisnim listama, da mogu koalirati s strankama prije izbora i poslije izbora.
Načelnicima općina, gradonačelnicima i županima ne bi se smjelo omogućiti, da paralelno mogu biti i članovi Sabora što znači, da se moraju opredijeliti za određenu samo jednu funkciju, koju mogu obnašati. Neprihvatljiva je teza, da mogu pojedinci obnašati više funkcija, jer je praksa pokazala, da je to velika prevara birača.
 Svakako za lokalne izbore bi važilo isto pravilo, kako za izbore na nivou županija, gradova i općina.
    Izvršne izborne funkcije bi sukladno parlamentarnim trebale imati isti status, to znači predsjednik Vlade, dopredsjednici, ministri, doministri ili pomoćnici ministara, župani s svojim dožupanima, gradonačelnici s dogradonačelnicima i načelnici općina bi trebali imati ograničenu mogućnost, a to znači, da i oni mogu biti birani samo dva puta zaredom. Tek nakon četiri godine  pauze mogu se ponovno kandidirati i biti izabrani.
Ovakav dosadašnji način se je u velikoj mjeri pokazao vrlo štetnim za cjelokupnu zajednicu, a ne samo na lokalnom nivou.


Prije pokretanja izmjene izbornog zakona, mora se pod hitno pokrenuti izmjena zakona o formiranju lokalnih samoupravnih jedinica. Mora se hitno smanjiti broj općina i gradova u zemlji i uvesti standardi, koji bi trebali biti preduvjet za formiranje lokalne samoupravne jedinice. Kao na primjer imati najmanje 1500 ili 2000 stanovnika i imati najmanje od 3 do 5.000,00 kuna prihoda po stanovniku. Gradovi bi trebali imati najmanje 10 000 stanovnika i najmanji prihod po stanovniku 5.000,00 kuna. Kako vidimo, da tako nešto slično predlaže i Ekonomski institut.
Mjesne zajednice moraju dobiti potpuno drugačiji status, jer sadašnja ovlaštenja i njihova područja rada su samo dokaz da treba hitno ukinuti mjesne zajednice. U vrijeme automatizacije i elektronike i promijene propisa koji bi trebali pratiti samoupravu, mnogo funkcija bi mogle obaviti mjesne zajednice ali potpuno drugačije ustrojene. Takve mjesne zajednice bi mogle zamijeniti jedan veliki dio postojećih općina i na smanjenju općina uštedjeli bi se milioni kuna i na taj način bitno bi smanjili troškove naših uprava i smanjili opterećenja gospodarstvu i samim građanima i stvorili bi se preduvjeti kvalitetnijeg i bržeg zapošljavanja i svakako kvalitetnijeg življenja naših građana.
Pored navedenog svakako bi ukazali i na primanja dužnosnika u tim tijelima, koja bi trebali vezivati za veličinu lokalne samouprave, a to znači po broju stanovnika i prihodu po stanovniku. Trebalo bi ugraditi fiksni dio plače i najmanje 30% stimulativnog dijela, koji bi ovisio o realizaciji zacrtanog prihvaćenog  programa-proračuna. Nijedan župan ne može imati veću plaču od predsjednika Vlade, a isto tako nijedan gradonačelnik ne može imati veću plaču od župana u svojoj županiji, a isto tako nijedan načelnik ne može imati veću plaču od gradonačelnika u njegovoj županiji. Na veličinu plače po županijama, gradovima i općinama bi trebalo vezivati za broj stanovnika i prihodu po stanovniku. To znači, da bi se plače i po županijama razlikovale po tim kriterijima. Ovaj nered bi trebalo odmah riješiti i ne dopustiti jda pojedini načelnici imaju veće plače od gradonačelnika, kao što imaju pojedini gradonačelnici veće plače od župana. Pored toga je ne dopustivo, da pojedini načelnici s malim brojem stanovnika i malim prihodom po stanovniku imaju veće plače od načelnika općina s dva ili tri puta većim brojem stanovnika, a isto tako nekoliko puta većim prihodom po stanovniku. Mi ovdje govorimo o plaćama, a ne o primanjima i drugim beneficijama, koje si pojedini načelnici ili gradonačelnici mogu ostvariti točnije, koje ostvaruju ali to  veoma negativno utječe na ostale građane. Iz navedenih razloga predlažemo Vladi, da čim prije pokrene izmjenu izbornog zakona, a isto tako da razmotre naše prijedloge, a pogotovo na broj i veličinu gradova i općina i  na njihova primanja', naglasio je Rupnik uz kojeg je dana na konferenciji bila i Gordana Ferenčić vijećnica u gradskom vijeću Grada Pule. (rex)