Puštanje glavatih želvi označenih satelitskim odašiljačima

POZIVAJU SE GRAĐANI NA RT SAVUDRIJA
Morske kornjače su stalni stanovnici našeg mora. Plitke i (ljeti) tople vode sjevernog Jadrana jedno su od dva najveća i najznačajnija područja ishrane glavate želve u Sredozemlju, posebice za mlade životinje. Izuzetna važnost ovog područja potvrđena je i nedavnim utvrđivanjem brojnosti i rasprostranjenosti dupina i morskih kornjača iz zraka koje su u okviru projekta NETCET proveli Institut Plavi svijet i ISPRA, Rim. Međutim, dolaskom zime i padom temperature mora, mlade želve napuštaju sjeverni Jadran, no kamo točno odlaze još nije poznato.

Da bi odgovorili na ovo pitanje, tim hrvatskih i slovenskih znanstvenika uključenih u međunarodni projekt NETCET – Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu ([url=http://www.netcet.org]http://www.netcet.org[/url]), će u more kod savudrijskog svjetionika u petak, 24. listopada 2014. u 12 sati pustiti četiri glavate želve obilježene satelitskim odašiljačima. Puštene želve će se tako pridružiti skupini od šest želvi koje su sa satelitskim odašiljačima već puštene tijekom ljeta u slovenskim vodama, a u planu je postavljanje odašiljača na još deset kornjača.
Aquarium Pula poziva građane da se pridruže tijekom puštanja glavatih želvi u more, a prisutni znanstvenici odgovoriti će na sva pitanja o životu morskih kornjača u Jadranu i našim istraživačkim aktivnostima.
Uporaba suvremene tehnologije omogućit će istraživačima praćenje kretanja i sezonskih migracija morskih kornjača u Jadranu te njihovog ponašanja. Osim slanja informacija o trenutnoj lokaciji, svaki je satelitski odašiljač opremljen senzorima koji bilježe dubine te profile zarona želvi i temperaturu mora, pa će stoga prikupljeni podaci po prvi puta dat trodimenzionalni uvid u način na koji glavate želve koriste staništa Jadrana. Uz identifikaciju područja zimovanja, ovo će istraživanje dati odgovor i na još jedno zanimljivo pitanje: vraćaju li se po završetku zimskog perioda mlade životinje natrag u svoja ljetna staništa u sjevernom Jadranu?
U provođenju ovog istraživanja znanstvenici iz slovenskog Instituta za bioraznolikost Sveučilišta na Primorskem, Instituta Plavi svijet iz Velog Lošinja, Morskog obrazovnog centra Pula te Državnog zavoda za zaštitu prirode usko surađuju s hrvatskim i slovenskim ribarima, u čijim se mrežama kao slučajni ulov često nađu morske kornjače. DZZP je u okviru nacionalnog Sustava za dojavu i praćenje izradio Protokol za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja ([url=http://www.dzzp.hr/sustav-za-dojavu-i-pracenje/k/protokol-o-nacinu-komunikacije-u-slucaju-zbrinjavanja-strogo-zasticenih-morskih-zivotinja-1291.html]http://www.dzzp.hr/sustav-za-dojavu-i-pracenje/k/protokol-o-nacinu-komunikacije-u-slucaju-zbrinjavanja-strogo-zasticenih-morskih-zivotinja-1291.html[/url]) gdje svaki nalaznik putem poziva službi 112 može dojaviti slučajan ulov, pronalazak ozlijeđene, bolesne ili uginule jedinke. Upravo su tako ulovljene želve u sklopu projekta NETCET korištene za satelitsko praćenje.
Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu
Network for the Conservation of Cetaceans and Sea Turtles in the Adriatic
Podaci prikupljeni ovim istraživanjem pomoći će u boljem razumijevanju kompleksne biologije glavate želve u Jadranu te omogućiti njenu bolju i učinkovitiju zaštitu. To je i jedan od glavnih ciljeva međunarodnog projekta NETCET, kojeg u visini od 2,7 milijuna eura sufinancira Europska unija kroz IPA Jadranski program prekogranične suradnje, a u kojem, uz partnere iz Hrvatske i Slovenije, učestvuju i institucije iz Italije, Crne Gore i Albanije.
Kao iznimno migratorni organizmi, koji ne poznaju nacionalne granice, morske kornjače i drugi velikim morskim kralješnjacima (dupini, kitovi, morski psi itd), zajednička su prirodna baština i zajednička odgovornost svih zemalja koje dijele Jadran. Stoga je međunarodna suradnja i zajednički rad od ključnog značaja u planiranju učinkovitih i dugoročnih strategija njihovog očuvanja.
Koordinator ovog puštanja glavatih želvi je Morski obrazovni centar Pula.
Više informacija o morskim kornjačama možete pronaći na adresi:
http://www.plavi-svijet.org/kornjace/

OBAVIJEST
S obzirom na mogućnost slučajnog ulova glavatih želvi sa satelitskim odašiljačima u ribarske alate, pozivaju se svi mogući nalaznici da čim žurnije dojave informaciju o njihovu pronalasku na brojeve
Državna uprave za zaštitu i spašavanje 112 ili
Institut Plavi svijet 051 604666, info@plavi-svijet.org