Psihologija-mediji-etika

Objavljeno 06/10/08 u 10:18 AM unutar kategorije NaslovnicaEXPRESS novostiZanimljivostiZnanost • - 0 komentara
Share

ZAVRŠENA GODIŠNJA KONFERENCIJA HRVATSKIH PSIHOLOGA
16. godišnja konferencija hrvatskih psihologa s temom Psihologija – mediji – etika održana je od 1. do 4. listopada 2008. u Poreču. Organizatori konferencije bili su Hrvatsko psihološko društvo i Društvo psihologa Istre - Associazione psicologi dell’Istria, a suorganizatori Hrvatsko novinarsko društvo, Hrvatska psihološka komora i Društvo psihologa Virovitičko-podravske županije. Više od 800 sudionika – od toga više od 250 autora izlagalo je svoja viđenja u plenarnim izlaganjima, predavanjima i okruglim stolovima.U sklopu konferencije održala su se i tri simopozija i tri predstavljanja knjiga. Konferencija je uključivala inozemna znanja i iskustava, domaće snage iz područja psihologije i medija te veliku mogućnost za rasprave i donošenje zaključaka i preporuka.  Inozemni stručnjci Lisa Blackman s Goldsmiths Sveučilišta u Londonu, Blandine Kriegel, predsjednica francuskog Visokog vladinog savjeta za integracije i Roal Ulrichsen, predsjednik Europske federacije društava psihologa (EFPA), iznijeli su teorijska znanja i praktična iskustva zapadnoeuropskih zemalja i otvorili prostor intedisciplinarnoj suradnji na ovom području. Glavna tema konferencije bila je podijeljena na nekoliko podtema: Etika pomažućih profesija i njezin image u medijima; Utjecaj medija na javnost; Mediji i društveno osjetljive teme; Svijest i odgovornost za utjecaj medija; Internet kao medij; Odgoj za medije; Mediji i suicidi; Krizne situacije – mediji i psihologija te dva simpozija: Zatvorski sustav – mediji – psihologija i Seks, laži i mediji. Više od 90 domaćih stručnjaka iz područja psihologije, novinarstva i medija, izlagali su kroz predavanja, radionice, okrugle stolove.

Ovo su neki od zaključaka donesenih na skupu:

 Nepostojanje zakona o zaštiti privatnosti bitno otežava zaštitu integriteta i poštovanja pojedinaca, a posebno djece. Pokrenut ćemo inicijativu za donošenje zakona o zaštiti privatnosti jer je bez njega teško ishoditi etičnost u izvještavanju o slučajevima.

 Iniciramo osnivanje interdisciplinarnog tijela za kompetentno procjenjivanje i vrednovanje medijskih proizvoda namijenjenih djeci. Tražit ćemo uključivanje psihologa i ostalih stručnjaka za razvoj djeteta u ovaj postupak.

 Osnovat ćemo tijelo koje će reagirati i upozoriti javnost u slučajevima kršenja etičkih vrijednosti u medijskom prostoru i tražiti da nam se osigura medijski prostor za objavljivanje ovih upozorenja.

 Izradit ćemo preporuku temeljenu na stručnim i znanstvenim procjenama koja se odnosi na kršenje etičkih principa, nasilje u medijima, i njihove učinke i posljedice, te je dostaviti svim odgovornima za medijski prostor u Hrvatskoj. Time dajemo podršku novinarima da se ponašaju etično i zaštite od eventualnih neetičkih zahtjeva urednika i nakladnika svih masovnih medija.

 Medijska pismenost ne uključuje samo tehničko znanje o medijima, nego i kritičko i analitičko razmišljanje o medijskim sadržajima i odgovornosti koju svatko u procesu stvaranja ima. Smatramo da je neophodno podići razinu medijske pismenosti građana Hrvatske, a posebno djece.

Za ostvarenje ovog zadatka neophodna je suradnja Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, Ministarstva branitelja, obitelji i međugeneracijske solidarnosti i Agencije za odgoj i obrazovanje.

 Neophodno je medijsku pismenost uvesti u sustav odgoja i obrazovanja od predškolske dobi do visokoškolskog obrazovanja.

 Djeca o novim medijima znaju više od svojih roditelja i odgajatelja. Nužno je cjeloživotno obrazovanje odraslih kako bi mogli uputiti djecu u sigurno hodanje novim medijskim prostorima.

 Nužno je temeljito poučavanje o etičkim principima studenata društvenih, ali i svih srodnih studija.


Ostali zaključci, preporuke i inicijative dostupni su na: www.dpi.hr/konferencija.htm

Osim glavne teme na konferenciji se izlagalo i raspravljalo o ostalim temama iz različitih područja psihologije: organizacijske, školske, vojne, kliničke, forenzične, opće, psihologije u medicini rada. Predstavljene su tri knjige: Uspješno starenje (autorice: N. Ambrosi-Randić i M. Plavšić), Katonapszichológia – prijevod hrvatske Vojne psihologije na mađarski (predstavili: Ž. Pavlina, Z. Komar, S. Filjak) te Psihološka pomoć u suočavanju sa zloćudnom bolešću – priručnik za oboljele i članove njihovih obitelji jedini takve vrste u Hrvatskoj (autor/ice: I. Rončević-Gržeta, K. Kuljanić-Vlašić, I. Host, M. Pernar).
Tijekom konferencije Hrvatsko psihološko društvo dodijelilo je psihologijsku nagradu ‘Zlatni grb Hrvatskog psihološkog društva’ za 2008. godinu PAVICI MATIJEVIĆ, a društveno priznanje ‘Marulić: Fiat Psychologia’ za osobiti doprinos hrvatskoj primjenjenoj psihologiji: Ljiljani Kaliterna Lipovčan, Nadi Kegalj, Danici Kuzmanović, Josipu Lopižiću, Mariji Palfi-Barnjak, Mirjani Pernar, Mariju Pešutu, Veri Šušić, Vladimiru Takšiću, Aniti Vulić Prtorić i Jadranki Zorić.
Pokrovitelji konferencije bili su: Predsjednik Republike Hrvatske, Istarska i Virovitičko-podravska županija te gradovi Poreč i Virovitica. Medijski partner konferencije bio je Europapress Holding.

 

Komentari na članak

  1. U ovom trenutku nema aktivnih komentara na ovaj članak...

Vaš komentar