STUDENTI UKAZALI NA POTREBU POBOLJŠANJA UVJETA STUDIRANJA
Danas to?no u podne na pulskom trgu Portarata održan je prosvjedni skup studenata koji se protive komercijalizaciji školstva, a na skupu su se istaknuli i teku?i problemi vezani uz studentski standard u Puli. Sudentski zbor poslao je priop?enje u kojemu se izme?u ostalog isti?e: "Tražimo objašnjenje stalnoga porasta cijena prehrane u studentskoj menzi te odgovor na pitanje zašto postoje nezakonski limiti na obroke. Uz prehranu, organizatori ukazuju na neravnomjerno izdvajanje sredstava za hrvatska sveu?ilišta u kojem je pulsko sveu?ilište uz još neka zna?ajno zakinuto.
Kao izraz solidarnosti prema studentima ostalih hrvatskih sveu?ilišta tražimo da se cijene svih školarina vrate na razinu na kojoj su bile po?etkom akademske godine 2006./2007. i da se na toj razini i "zamrznu" da bi sljede?e generacije brucoša bile oslobo?ene trenda poskupljenja školarina koji se ne zaustavlja. U zadnje se dvije godine hrvatsko visoko školstvo suo?ava s trendom drasti?nog poskupljenja školarina koje ne prati životni standard hrvatskih gra?ana. Budu?i da je hrvatsko društvo ve? zna?ajno podijeljeno na siromašne i bogate te je razlika izme?u tih slojeva sve izraženija, ovaj trend samo dodatno doprinosi poja?avanju te razlike.

Fakultetsko je obrazovanje neko? u Hrvatskoj bilo besplatno. Danas gotovo 60% studenata pla?a svoj studij. Na mala vrata se uvode i pove?avaju školarine. Banke nude studentske kredite. Polako kre?emo prema ameri?kom sustavu u kojem se za fakultet štedi od djetetova ro?enja i gdje studenti nakon završena školovanja još godinama otpla?uju svoje dugove. Od 1991. do 2006. ukupan se broj studenata pove?ao za 82%, dok se broj studenata koji sami (su)financiraju svoj studij pove?ao za 814%! I to sve u zemlji sa svega 10% fakultetski obrazovanih gra?ana. Je li uvo?enje i stalno pove?avanje školarina na?in da se pove?a broj fakultetski obrazovanih? Ili je to put u novo društvo znanja u kojem ?e pristup fakultetskom obrazovanju imati samo bogati i oni koji su se spremni baciti u dužni?ko ropstvo radi studija?

Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kaže upravo da "sveu?ilište, veleu?ilište ili visoka škola utvr?uju postupak odabira pristupnika za upis na na?in koji jam?i ravnopravnost svih pristupnika bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, politi?ko ili drugo uvjerenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, ro?enje, društveni položaj, invalidnost, seksualnu orijentaciju i dob" (?l. 77, stavak (2)).

Polarizacija društva nije jedini razlog zbog kojega se visoko školstvo u Hrvatskoj ne bi trebalo pla?ati. Hrvatska država koja stremi "društvu znanja" (tako ?esto upotrebljavanoj sintagmi) ne ulaže ni približno dovoljno napora i ne ?ini poteze kako bi se toj apstraktnoj sintagmi zaista i približili. Europske države koje takav cilj shva?aju ozbiljno imaju besplatno visoko školstvo za sve (poput Švedske, Irske, Estonije, itd.), ulažu puno više novca iz državnog prora?una (poput Irske koja je u prošlom desetlje?u, nakon informatizacije, najviše ulagala u obrazovanje), a rezultati takvog ulaganja u obrazovanje su uvijek plodonosni (Estonija ima jednu od najbrže rastu?ih ekonomija u svijetu, Irska je sedma država u svijetu po BDP-u po stanovniku).

Ovaj je prosvjed dio prosvjeda koje ?e studenti održati diljem svijeta na isti dan, 5. studenog, kojim ?e iskazati svoje nezadovoljstvo komercijalizacijom visokog školstva na njihovom sveu?ilištu ili u njihovoj državi. Prvi ?e put nakon dugo vremena studenti iz svih krajeva svijeta biti ujedinjeni te ?e i prosvjed hrvatskih studenata biti u svrhu postizanja toga nedvosmisleno jasnoga cilja: studiranje mora biti besplatno za sve!

Pozivamo sve studente, profesore, udruge i sindikate, radnike, umirovljenike, te gra?ane da nam se pridruže! Borba za besplatno visoko školstvo u Hrvatskoj nije samo borba za sadašnje i budu?e studente i njihove roditelje, nego i za dobrobit i razvoj Republike Hrvatske i hrvatskog društva. Besplatno je školstvo u interesu svih nas, ne samo radi smanjenja vrlo izražene socioekonomske podijeljenosti, ve? i radi približavanja idealnome "društva znanja"od kojeg smo još uvijek vrlo udaljeni. Dajmo do znanja Vladi Republike Hrvatske da je obrazovanje klju? razvoja i da je to nešto ?ega bi Vlada trebala biti svjesna! - zaklju?ili su predstavnici sudenata.
Pogledajte video izjavu Saše Vejzagi?a ?lana Studentskog zbora iz Pule. (REX)