BAZILIKA SVETE MARIJE FORMOZE U PULI
Projekt ranokrčćanske Bazilike Svete Marije Formoze započeo je 1993. i 1994. godine kada je obnovljeno krovište južne Kapele. Tada je izvršen istraživačko - dokumentacijski rad. Od 2002. do 2004. godine izvršeno je arheološko iskopavanje u sklopu kojeg su istraživani svetište i sakristija. Nakon toga prezentirana je izložba i restauracija podnih mozaika te je uređen idejni projekt Arheološkog parka u suradnji sa vanjskim suradnikom Antunom Percanom. Svi radovi izvedeni su, naravno od strane pulskog Arheološkog muzeja. Idejni projekt izrađen je pod nadzorom Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine – konzervatorijski odjel u Puli. Sam projekt ima za cilj prezentaciju Arheološkog parka u budućnosti. Tri su temelja tog projekta – sustavno istraživanje koje je pretpostavka izvedbenog projekta. Slijedeći temelj jesu zidarsko- konzervatorski radovi, a treći temelj jest noćni Arheološki park koji je zasad stvar budućnosti. Za ovu godinu programski je bilo predviđeno istražiti dionicu na području sjeverozapadnog kuta Bazilike na području sjevernog i srednjeg broda – pročelja same crkve. U samom radu susreli su se sa par problematika – najveći problem bile su podzemne vode, zbog čijeg su ispumpavanja otežani radovi. Bitno je spomenuti i problem ograničenih financijskih sredstava, elektroinstalacije ali i problematika statike ostataka Bazilike. Zahvala je upućena radnicima iz pulskog zatvora, Upravi i službi pulskog zatvora na suradnji, Gradu Puli, Herculanei i HEP-u. Sam nadzor statike vršio je Dino Ružić, a arhitektonsku dokumentaciju izradio je Zoran Grbin. Prilikom istraživanja pročelja Bazilike u srednjem brodu pronađen je konstruktivni luk iz 6. stoljeća koji je u temeljima bazilike korišten da bi statički preslojio stariji objekt – antički rimski izuzetno kvalitetne gradnje te visoke kvalitete u klesanju iz kasno republikanskog i rano carskog razdoblja. Konstruktivni luk dužine je pet metara, visine 1,80 metar te širine 1.40 m. Istražitelj isu došli do temelja Bazilike ali do temelja luka ne mogu doći zbog statike i podzemnih voda. Sukladno pravilima struke, nalazište će se privremeno konzervirati. Iako se objekt ne može sa sigurnošću interpretirati, povjesničar Gnirs 1902. godine obilježio je tzv. „gradski zid“ između Bazilike i Flaciusove ulice s kojim je pronađeni luk paralelan, stoga je moguće kako su oni zajedno tvorili jednu građevinu. Sam Arheološki park je monumentalna građevina koja je izuzetno zanimljiva. Bitan je i za samo poznavanje urbanističkog razvoja Pule. Što se tiče, pak ideje noćnog Arheološkog parka, u planu je izrada hologramske projekcije crkve uz najnoviju i najsuvremeniju tehnologiju. Obzirom da se radi o izuzetnom i vrlo zanimljivom futurističkom projektu, nadaju se kako će takav projekt značiti svojevrsnu integraciju kulture i turizma te obogatiti turističku ponudu grada. Bitno je naglasiti kako u Hrvatskoj zasad ne postoji takva vrsta senzacije, nadaju se kako će tim projektom pridonijeti kandidaturi Pule za grad kulture 2019. godine. Vrijednost cjelokupnog projekta jest oko tri milijuna kuna, a financiran je sredstvima Ministarstva kulture, Grada Pule, te djelomično iz vlastitih sredstava. Bitno je naglasiti da se radi o kontinuiranom radu, čija je godišnja vrijednost oko 50.000,00 kuna. Najavljeno je i skorašnje apliciranje projekta za međunarodne fondove. (K.H./ M.Angelini)

Fotografije vezane uz članak