PRIOP?ENJE IZ ZELENE ISTRE
Sutra je u Zagrebu organizirana javna rasprava o Studiji izbora lokacije terminala za ukapljeni plin, a to je ujedno i posljednji dan koji je Ministarstvo zaštite okoliša utvrdilo za dostavljanje primjedbi. Pošto je zainteresirana javnost o mogu?nosti sudjelovanja u toj sasvim novoj proceduri u hrvatskoj praksi od Ministarstva saznala tek 9. srpnja, Zelena Istra je zatražila produljenje roka javne rasprave do 9. kolovoza, odnosno zakonom propisanih 30 dana. Ostale primjedbe, koje su poslali i svim direktno zainteresiranim jedinicama lokalne samouprave, mogu se pro?itati u nastavku:
Polazište
Premda na?elno organizacije za zaštitu okoliša nemaju ništa protiv prirodnog plina i njegovog korištenja u energetske svrhe (centrala na plin u odnosu na centralu na ugljen proizvodi upola manje emisija u zrak), ne bi se smjelo instrumentalizirati Kyoto protokol: premda je istina da se korištenjem plina smanjuju emisije u zrak, komercijalne aktivnosti, poput planiranog terminala za ukapljeni plin, imaju za cilj pove?anje, a ne smanjenje potrošnje energije. Radi se o biznisu prodaje plina s ciljem maksimaliziranja profita (predloženim terminalom planira se uvoz 4 puta više plina no što je Hrvatskoj potrebno). Budu?i da se projekt planira u Hrvatskoj, a kupce ?e investitor najve?im dijelom potražiti u drugim europskim državama, moramo osigurati pravednu kompenzaciju za sve okolišne štete i rizike koje sa sobom nosi jedan zahvat u okolišu sa tako zna?ajnim negativnim posljedicama. Okolišna kompenzacija
Tijekom 2008. planira se dovršenje terminala za UPP u talijankom dijelu sjevernog Jadrana, Radi se o off-shore terminalu kompanije Terminal GNL Adriatico udaljenom15 km od obale, u blizini Parka delte rijeke Po. Podru?je spada u aministrativnu jedinicu "Provincia di Rovigo". Provincija Rovigo dobila je za izgradnju i rad off-shore terminala kompenzaciju u iznosu od 12 milijuna eura - informacija je preuzeta iz talijanskih medija (kapacitet terminala je manji od onog planiranog u Hrvatskoj i iznosi 8 milijardi m3 plina godišnje). Zašto do sada nije bilo govora o pripadaju?oj kompenzaciji i vrsti šteta koje je potrebno kompenzirati? Lokalnoj zajednici, koja ?e direktno trpjeti sve negativne posljedice, treba maksimalizirati pozitivne u?inke. Stoga u definiranju kompenzacijskih mjera trebaju sudjelovati i jedinice lokalne uprave i samouprave i okolišne udruge i predstavnici gospodarstvenika koji djeluju na podru?ju utjecaja. Na koji ?e se na?in to sudjelovanje osigurati? Obavezni dio kompenzacijskog procesa je i odustajanje od nove termocentrale na ugljen u neposrednoj blizini u Plominu (Plomin 3) i njena zamjena termocentralom na plin. Uloga strateške procjene je upravo u sprje?avanju negativnih kumulativnih u?inaka na nekom podru?ju. No, ti se kumulativni u?inci nigdje u Studiji se ne spominju. U proces pregovora o kompenzaciji treba uklju?iti i:
kompenzaciju za eventualno smanjivanje ribolovnog podru?ja (provesti potrebna ispitivanja);
kompenzaciju zbog utjecaja na morske ekosustave (naro?ito u dijelu koji se odnosi na gospodarski važne vrste riba) i to: a) zbog utjecaja klorovih spojeva na morski okoliš sredstava koja se koriste za sterilizaciju morske vode radi onemogu?avanja rasta obraštajnih organizama u sustavu, ukoliko ne postoji tretman tih voda prije ponovnog ispuštanja u more. Studija utjecaja na okoliš off-shore terminala u Trš?anskom zaljevu iznijela je podatak da se radi o 788 tona godišnje tih sredstava ispuštenih u more, a kapacitet tog terminala je manji od onog planiranog u nas; b) zbog utjecaja rashla?ene vode na morski okoliš.
Ukoliko postoji opasnost da ?e zbog neke gospodarske aktivnosti druge biti dovedene u opasnost, potrebno je procijeniti o kojim se aktivnostima radi i koja se zarada dovodi u pitanje, te ili odustati od novog projekta ili pravedno nadoknaditi gubitak.
Para-strateška procjena utjecaja na okoliš: Sve gospodarske aktivnosti imaju neke posljedice po okoliš, koje smo se (nacionalnim strategijama i ratifikacijom me?unarodnih sporazuma) obavezali ublažiti poštuju?i principe održivog razvoja. Da bismo mogli znati kako ublažiti posljedice neke aktivnosti, prvo ih moramo identificirati i kvantificirati. A definicija “utjecaja” ne podrazumijeva samo okoliš i prirodu nego i utjecaj na ljudsko zdravlje i socioekonomske uvjete. Procedura koja je po prvi puta u Hrvatskoj zapo?eta ovom Studijom mogla bi se nazvati kvazi ili parastrateškom procjenom utjecaja: ona formalno ne sadrži sve potrebne elemente, ali fakti?ki se radi o jednoj vrsti te analize. Budu?i da se radi o velikom infrastrukturnom projektu sa zna?ajnim utjecajem na okoliš, prilikom odabira najpovoljnije lokacije treba uzeti u obzir i kumulativne u?inke, ina?e procjena gubi svaki smisao. To se na podru?ju Sjevernog Jadrana odnosi naro?ito na pitanje reguliranja i u?inkovitog nadzora pomorskog prometa, ve? velikog intenziteta. Predmetna Studija ne iznosi podatke i analizu pomorskog prometa te ne navodi broj tankera koji ?e tjedno pristajati uz terminal za UPP. Bez tog podatka nije mogu?e cjelovito sagledati utjecaj na okoliš. Neodgovorno je planirati daljnje pove?anje pomorskog prometa i time i još ve?e opasnosti po okoliš bez primjerene kumulativne procjene utjecaja na okoliš. Kumulativna procjena mora uzeti u obzir sve postoje?e aktivnosti unutar i izvan državnih granica. Bez poznavanja kumulativnih u?inaka svaka procjena utjecaja na okoliš pojedina?nih aktivnosti ili projekata gubi svaki smisao.Na primjer, u kakvoj su me?usobnoj vezi i koji je kumulativni u?inak 5 terminala za ukapljeni plin na vrlo malom podru?ju sjevernog Jadrana: 1 koji se upravo gradi južno od Venecije, 2 koja se planiraju u Trš?anskom zaljevu (jedan na moru i jedan na obali uz granicu sa Slovenijom, 1 u Koparskoj luci i 1 u Hrvatskoj). Naro?ito u vezi s podatkom o pove?anju tankerskog prometa - u studiji utjecaja na okoliš za off-shore terminal u Trš?anskom zaljevu iznesen je podatak o 100 do 200 tankera godišnje za 1 terminal. Primjedbe na Studiju
s obzirom na mogu?nost utvr?ivanja najprihvatljivije lokacije s aspekta zaštite okoliša
Studija nije navela sljede?a podru?ja mogu?eg utjecaja na ispitivane lokacije:
me?usobni utjecaj i mogu?i rizici velike blizine spremnika za UPP i ostalih spremnika zapaljivih i eksplozivnih plinova na lokaciji DINA (npr. spremnici etilena na udaljenosti od 70 metara)
procjena intenziteta i sigurnosti pomorskog prometa s obzirom na postoje?i i dodatni planirani promet (postotak pove?anja postoje?eg prometa, dodatni broj tankera)
smanjenje ribolovnog podru?ja
utjecaj mlaza ispuštene vode na mulj s dna s posljedicama zamu?ivanja
utjecaj anti-fouling sredstava na morski okoliš (koli?ine, predvi?ena zona utjecaja)
snižavanje temperature mora (procjena dometa i posljedica utjecaja)
vizualni utjecaj no?u (stalnogore?e baklje)
Utjecaj na okoliš ne može se procijeniti bez procjene tih u?inaka.
Sudjelovanje javnosti: Ova javna rasprava dio je procedure koja prethodni uobi?ajenoj procjeni utjecaja na okoliš, a taj jepostupak nepoznat hrvatskoj javnosti. I taj bi razlog sam po sebi bio dovoljan za posebnu najavu, obrazloženje procedure i direktan poziv zainteresiranoj ili pogo?enoj javnosti na uklju?ivanje u javnu raspravu. To bi u?inio onaj tko želi smislenu javnu raspravu. Iz na?ina na koji je to u?inilo Ministarstvo posve je jasno da i dalje sve ostaje samo na zadovoljavanje forme. Javnost nije na vrijeme obaviještena o objavljivanju Studije na web stranicama Ministarstva 17. lipnja i po?etku javnog uvida i mogu?nosti komentiranja u trajanju od 30 dana. Zelena Istra je to u?inila 6. srpnja, a MZOPUG 9. srpnja, samo 9 dana prije kraja javne rasprave. Stoga zahtijevamo produljenje javne rasprave kako bi se zainteresirani dio javnosti imao vremena informirati o predloženim rješenjima i uklju?iti u
raspravu. Pošto je MZOPUG obavijest zainteresiranoj javnosti uputilo tek 9. srpnja, zahtijevamo da se javna rasprava produlji do 9. kolovoza, premda smo svjesni da ?e vrijeme godišnjih odmora uvelike umanjiti odaziv i time kvalitetu javnu rasprave (predstavnica Zelene Istre koja je pratila cijeli slu?aj ne?e sudjelovati na raspravi zbog odlaska na godišnji odmor).
Lokaciju treba odabrati realno sagledavaju?i sve prednosti i nedostatke i to u suradnji s lokalnom zajednicom, a ne prema zahtjevima investitora. Organiziranjem javne rasprave u Zagrebu onemogu?ava se sudjelovanje dobrom dijelu lokalne odnosno najzainteresiranije javnosti. Bilo bi logi?no i pošteno da je javna rasprava organizirana u mjestima koja su Studijom ocijenjena kao najpovoljnije lokacije za smještaj terminala za UPP - u Raši i Omišlju. Zato je to i naš drugi zahtjev - organiziranje dodatnih javnih rasprava u mjestima koja ?e najviše trpjeti zbog odluke o lokaciji. Primjedbe na predloženu lokaciju Ubac:
U kriterijima za vrednovanje i usporedbu lokacija Studije navodi se da prema Programu prostornog ure?enja Republike Hrvatske (NN 50/99) "prioritet imaju lokacije koje nisu u konfliktu sa zaštitom prirode i u podru?jima vrijednim za turizam i rekreaciju. "Lokacija Ubac nalazi se na prostoru odre?enom kao šuma posebne namjene odnosno šumskom predjelu odre?enom kao osobito vrijedan prirodni krajobraz odnosno u sustavu zaštite prirodne baštine
predjelu utvr?enom kao posebni rezervat šumske vegetacije. (REX)