Matvejević ne zaslužuje našu ravnodušnost

DRAGOVOLJAC

Piše: Drago Pilsel

Predraga Matvejevića ne treba posebno predstavljati. Ovom velikom piscu i intelektualcu, bivšem potpredsjedniku svjetskog PEN-a i predavaču na sveučilištima Sorbonna i Sapienza, čija bibliografija broji i preko 50 inozemnih izdanja i prijevoda, ipak, ovaj tjedan posvećujem kolumnu jer mu prijeti zatvor.

Da, čovjek koji je, više nego itko na svijetu, sebe angažirao u obrani slobode javne riječi, braneći pisce i intelektualce od komunističke i druge represije, stradava od ponovnog uvođenja tzv. verbalnog delikta.

U knjizi ‘‘Otvorena pisma’‘, istodobno humano i književno svjedočenje, smiona je obrana slobode i duboki kozmopolitski osjećaj, kojem je strano svako nacionalno zatvaranje, kako je napisao talijanski pisac i Matvejevićev drug Claudio Magris. A sada se država srušila na čovjeka koji je upozorio na razornost nacionalizma.

Da pojasnim neupućenima. 28. srpnja, sa 78 godina, hrvatski pisac Predrag Matvejević mogao bi prvi put u životu noć provesti u zatvoru, što se nikad još nije dogodilo sveučilišnom profesoru koji je jednom predavao i na Sorbonnei. Njegova je jedina krivica što je otvoreno izrekao svoje potpuno jasno mišljenje - piše Bernard-Henri Lévy.

On podsjeća na slučajnost da je samo mjesec dana poslije 3. listopada 2005., kada je Hrvatska otvorila pregovore o pristupanju EU, 2. studenoga počelo suđenje Predragu Matvejeviću.

Jednog od najvrsnijih hrvatskih intelektualaca općinski je sud u Zagrebu (...) osudio na dvije godine zatvora, od čega pet mjeseci bezuvjetno, zbog klevete. U tome ima gorke ironije jer je 1997. Matvejević držao Europsku katedru na Collège de France u Parizu.

Međunarodna glasila, posebno na francuskom, engleskom i talijanskom govornom području, zauzela su se za toga profesora, stručnjaka za komparativnu književnost i čovjeka hrabrih političkih uvjerenja; sina hrvatske katolkinje i oca ruskog Židova. Godine 1991. on se zauzimao za muslimansku stranu u Bosni izloženu srpskim i hrvatskim nacionalistima koji su snivali da Bosnu podijele.

Bernard-Henri Lévy ističe da  u to vrijeme Matvejeviću nije bilo lako držati se svojega mišljenja izložen u opasno vrijeme groznim javnim klevetama. Tako je i u borbi za svoju viziju drugačijih post-jugoslavenskih zemalja, a na poziv Francuskog centra AndréMalraux, otišao u Sarajevo s ekipom televizije Arte. Tamošnji boravak nadahnuo ga je da u Jutarnjem listu objavi tekst pod naslovom "Naši talibani".

Taj tekst pripada književnoj tradiciji putopisa, ali je natopljen sjetom zbog toga jer je pisac zatekao tragediju koju je pokušao spriječiti sredstvima koja su mu stajala na raspolaganju. U nizanju misli u tom tekstu naziru se reci u kojima Predrag Matvejević identificira ultranacionalističke pisce drži odgovornima za katastrofalan raspad bivše Jugoslavije, ocjenjuje  Bernard-Henri Lévy.

Jedan od njih, profesionalni pjesnik (nekadašnji veličatelj Tita, Mile Pešorda, a onda i priprepak hrvatskih šovinista i nacionalista), doživio je pojam "kršćanskih talibana" (kako glasi naslov teksta na talijanskom) kao utuživ i podnio je tužbu Općinskom sudu u Zagrebu. Matvejević je izrečenu kaznu ignorirao i nije uložio priziv, vodeći se slobodom mišljenja i govora, buneći se, kako kaže, "uvrede metaforom".

I tadašnji se hrvatski premijer Ivo Sanader (jer je i član P.E.N.-a) se, suočen s valom međunarodnoga neodobravanja, izrazio osobnim neslaganjem izvršenja te kazne. Prizivni je sud spor doveo na Vrhovni sud, a on je prije mjesec dana potvrdio presudu Općinskog suda: 78-godišnji Matvejević će od 28. srpnja spavati u zatvoru.

Koja čudna sudbina za duh ovoga enciklopedista i poliglota! Koji skandal za ovog hrvatskog Gerogea Steinera! Koja pojedinačna sudbina za tog upečatljivog europskog intelektualca čija su se već prva djela dojmila i samoga Sartrea i tolikih drugih! Njegova borba u mračnom završetku XX. stoljeća, uvijek se vodila slobodnim i politički opredijeljenim duhom, u tradiciji Sartrea, koji ga je, usput, dobro poznavao. Njegova je hrabrost na čast europejskom duhu koji je, ovoga trenutka, tako obeščašćen! I ništa ne vrijedi, on će od 28. srpnja spavati u zatvoru, ne može se načuditi Lévy.

Filozof se pita jesu li hrvatski zakoni i način na koji su oni primijenjeni sukladni zahtjevima suvremenih zakona i slobodom izražavanja, toliko jasnom osobinom demokracija?

Pismo supotpisuju Umberto Eco, Michaël Foessel, Donatien Grau, Nedim Gürsel, Gilles Hertzog, Bernard-Henri Lévy, Claudio Magris, Olivier Py, Salman Rushdie, Peter Sloterdijk i Pierre Zaoui.

Matvejević za ‘‘Vjesnik’’ izjavljuje: Ne očekujem da ću u srijedu završiti u zatvoru. On je uvjeren da nova odluka Vrhovnoga suda ne odražava želju hrvatske vlade, nego da je riječ o običnoj balkanskoj traljavosti

Prema odluci Vrhovnoga suda, hrvatski književnik Predrag Matvejević u srijedu bi trebao završiti u zatvoru zbog klevete. Povod višegodišnjemu sudskome procesu i presudi bio je tekst »Naši talibani«, objavljen 2001. godine u Jutarnjem listu.

»Iznenadila me odluka Vrhovnoga suda, koji je u svibnju ove godine odbio zahtjev državnoga odvjetnika Mladena Bajića da poništi pravomoćnu presudu, ali ne očekujem da ću u srijedu, 28. srpnja, završiti u zatvoru«, izjavio je za ‘‘Vjesnik’’ poznati europski intelektualac.

»Nisam se žalio jer sam smatrao da je to neprimjerena osuda, jer sam u svojoj knjizi "Otvorena pisma" branio Gotovca, Tuđmana, braću Veselica, Pavletića, Havela, Solženjicina, Miloša… Pola života sam posvetio obrani intelektualaca s kojima se nisam uvijek slagao. Smatrao sam da se ljudi ne smiju kažnjavati za verbalni delikt. Izraz talibani ja sam koristio kao metaforu«, navodi Matvejević, čudeći se nad činjenicom da je Vrhovni sud odbio poništiti presudu.

»Ako je 2005. presuda donesena, a dvije godine kasnije je istekao rok kušnje, kako se može dogoditi da se 2010. slučaj aktualizira? To mi se čini neprirodnim. Ne želim uopće raspravljati o toj presudi koju ne priznajem«, kazao je.

Presudu iz 2005. osudili su Hrvatsko novinarsko društvo, P.E.N. i drugi, te bivši premijer Ivo Sanader i mnogobrojni hrvatski intelektualci, koji se sjećaju što je taj »čovjek hrabrih političkih uvjerenja«, kako ga naziva Bernard-Henry Levy, činio za slobodu javne riječi.

Tijekom rata u bivšoj Jugoslaviji, i nakon njega, ističu europski intelektualci, Matvejević se borio protiv nacionalizma, ekstremizma i tvrdolinijaša na svim stranama, zagovarajući mir na Mediteranu u svojim radovima, od kojih je najpoznatiji »Mediteranski brevijar«, preveden na dvadeset i tri jezika čime je Matvejević najprevođeniji hrvatski pisac uopće!

U svome tekstu »Naši talibani«, navodi se u apelu, »Matvejević je zahtijevao "sud stroži od haaškoga tribunala" za Milu Pešordu, Ivana Aralicu, Momu Kapora i još neke pisce, optužujući Pešordu kao "odgovornoga za zločine u BiH", "kvislinškoga pisca", "kolaboranta fašizma" i "sarajevskoga talibana"«.

Među piscima koje je Matvejević prozvao bili su i Dobrica Ćosić, Matija Bećković, Nogo i Đogo te Anđelko Vuletić. U optužbama koje su se sručile na Matvejevićev račun najviše su ga zaboljele insinuacije da je negativno pisao samo o Hrvatima. »To je velika laž. Pisao sam o Bosancima, Srbima i Hrvatima«, kazuje Matvejević, kojega su uvrede i klevete odvele iz Zagreba u Pariz, Rim i Trst između azila i egzila.

Nadamo se, zajedno s drugim kolegama, pa i onih iz sve boljeg ‘‘Vjesnika’‘, kojeg opet s pažnjom čitam od kada ga uređuje moj dobar drug i odličan kolega Bruno Lopandić, da ga demokratska Hrvatska neće odvesti u zatvor te da će cijeli slučaj poslužiti kao dobra reklama za upravo objavljeno 23. izdanje »Mediteranskoga brevijara«.

Kao i Levy, slučaj pripisujem  »hrvatskim ostacima autoritarne prošlosti Jugoslavije«, pitajući se mogu li se oni razgraditi u Europi?

Naravno da mogu. I da trebaju, ali ipak, iako sam uvjeren da će aktom pomilovanja odmah nastupiti predsjednik Ivo Josipović, siguran sam da ne griješim kada ovaj tekst zaključujem da činjenica da se Hrvatska, koja uskoro ulazi u članstvo Europske unije, nalazi pred skandaloznim zatvaranjem jednog od svojih vodećih intelektualaca, nas ne smije ostaviti ravnodušnima. On to nikako ne zaslužuje!

.(JavaScript must be enabled to view this email address)

Komentari na članak

1. U ovom trenutku nema aktivnih komentara na ovaj članak...