Klub mladih IDS-a obilježava Dan materinjeg jezika

U TRAVNJU KREĆE INFORMATIVNA KAMPANJA NA TEMU EU I REGIONALIZMA
Povodom  obilježavanja Međunarodnog dana materinjeg jezika koji za cilj ima unapređenije, učenje i razvoj materinjeg jezika te njegovanja jezične i kulturne raznolikosti, Klub mladih IDS-a održao je danas konferenciju za medije kojoj su prisustvovali Vili Rosanda, predsjednik Kluba mladih, Karl Žužić, glavni tajnik Kluba mladih IDS-a te Marin Zagrić, predsjednik ZP-a KM Labinštine. IDS kao regionalna stranka od osnutka potiče i razvija sve posebnosti i bogatstva Istre i istarskih otoka kao regionalnog entiteta, djeluje u smjeru očuvanja istrijanskog dijalekta te promovirati jezično bogatstvo Istre kao kulturnu i civilizacijsku vrijednost.
Materinji jezik nije najsretniji naziv za ono što istrijanstvo ima značiti danas i sutra, napomenuo je Rosanda, prikladniji za naše ideje je naziv ambijentalni autentični jezik, a taj je jezik u Istri danas svakako hibrid, moderni jezik komunikacije sačinjen od preplitanja dvije dijalektalne skupine, romanske i slavenske, u kojima pak dominira zapadnoistarska čakavica.
„Na našu sriću istrijanski dijaleti su živi i koriste se svakega dana u govoru i u domaćoj literaturi. To je ono ča nam je ostalo od starih i bilo bi dobro da puštimo za one ki će dojti i potlen nas. Za radi tega tribamo održavati naše dialete, kako romanske tako i slavenske“ obratio se Rosanda novinarima na dijalektu dodavši „Iako jena narodna besida govori „Navadi svoje dite da držiii jezik za zubima, a da govori – ben će se navaditi i samo“ svin mladin bi stili sporučit da su svi jeziki bogatstvo, da kuraju istrijanski ambientalni autentični regionalnu besidu kroz koju ćemo čuvat jedinstvenost našega kraja, da kuraju i tri standardna jezika hrvacki, taljanski i slovenski i da budu u trendu sa svitskim jezikima jer oni  danas dopiru sva vrata“.
Karl Žužić istaknuo je kako je temelj zavičajnog identiteta znanje o prošlosti i posebnostima svoga kraja, o tradiciji i običajima, o nematerijalnoj i materijalnoj baštini. Istarska županija već provodi  projekte kojima je cilj popularizacija zavičajne povijesti, a dugoročno i zavičajne nastave i zavičajnosti.  „Potrebno je osmisliti model formalnog obrazovanja u IŽ, implementacije „zavičajne nastave“, gdje bi nastava trebala biti prožeta načelom zavičajnosti, te provedbom aktivnosti i projekata kojima se zalaže njegovanje zavičajnog govora (dijaletka) i cjelokupne kulturne baštine“ naglasio je Žužić.
Stav  kluba mladih je da je istrijanski govor autentični regionalni jezik te iz tog razloga spomenuta je Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima koju je Hrvatski sabor izglasao 2008. čija je svrha zaštita i promicanje regionalnih ili manjinskih jezika u različitim krajevima i regijama Europe, koji  predstavljaju važan doprinos izgradnji Europe na načelima demokracije i kulturne različitosti u okviru nacionalne suverenosti i teritorijalne cjelovitosti. Važnije odredbe ove povelje su: priznanje regionalnog ili manjinskog jezika kao izraza kulturnog bogatstva; pogodovanje i/ili poticanje uporabe regionalnih ili manjinskih jezika u govoru i pismu, u javnom i privatnom životu, poduzimanje odgovarajućih mjera u svrhu nastave i izučavanja regionalnih ili manjinskih jezika na svim odgovarajućim stupnjevima; davanje pogodnosti koje će omogućiti da osobe koje se ne služe regionalnim ili manjinskim jezikom, a žive na području gdje se on rabi, nauče taj jezik ako to žele te  poticanje izučavanja i istraživanja o regionalnim i manjinskim jezicima na sveučilištima ili odgovarajućim institucijama.
„Va Istre imamo čak pet dijalekata, a to su Buzetski (sjeverna Istra, oko Buzeta), Jugozapadni Istarski (zapadna Istra), sjeveročakavski - sjeveroistočna Istra, srednjočakavski, područje od Muna u sjevernoj Istri do Obrova u Sloveniji i južnočakavski sjeverozapadna Istra“ naglasio je Marin Zagrić.
„Najinteresantnije je to da se Ča u Istri izgovara i sa Kaj i sa Ca. Jok Utjecak u povijesti imeli su Austrija i Venecija, a don danas Hrvotska. Toko da kad je moj pranono hodi va školu vadi je Njemački, moj nono je bi va talijanske škole i fakulteti, tako da moremo čut va mojen govore puno talijanizma, germanizma i croatizma. Lepo bi bilo kad bi se store besedi pisale toko da se neke besede pamte anke ku nisu va uporabe. Toko je naprimjer pridivan od Labina i besedi na primjer povezane s kovu su se zobile, kao npr. vereleza ili šoht. Lepi primjer je labinski novinar i književnik Marijan Milevoj ka je 92. Napiso knjigu „gonan po naše“ riječnik labinjonskeh besedah, a 2006. leta izda je 2.dio doda je neke besede i doda je gramatiku. A izda je i puno drugeh lepeh knjigah o Labinu. Trebalo bi još više delat na ten i ulagat va to da se te besede očuvaju“ zaključio je.
Ovime je KM IDS-a htio obilježiti Međunarodni dan materinjeg jezika koji za cilj ima unapređenje, učenje i razvoj materinjeg jezika te njegovanja jezične i kulturne raznolikosti, te podsjetiti da IDS kao regionalna stranka od osnutka potiče i razvija sve posebnosti i bogatstva Istre i istarskih otoka kao regionalnog entiteta, djeluje u smjeru očuvanja istrijanskog dijalekta te promovirati jezično bogatstvo Istre kao kulturnu i civilizacijsku vrijednost.
Klub mladih IDS-a nastavlja s aktivnostima koje za cilj imaju poticanje i razvoj istarskih kulturnih posebnosti, aktivnosti započetih u travnju 2011 s kampanjom „Ja san Istrijan“, kojom smo informirali mlade o njihovom ljudskom i građanskom pravu da se na popisu stanovništva izjasne onako kako se osjećaju, te o njihovom slobodnom odabiru i pravu da se izjasne kao Istrijani.
Rosanda je najavio kako će u travnju 2012. održati informativnu kampanju na temu EU i regionalizma. (REX)

Komentari na članak

1. lili: 20/02/12 u 14:17h ·

   Kojeg jezika?

2. Belzebub: 20/02/12 u 17:57h ·

   Ambijentalnog, lokalnog i autohtonog. Dopuštam da bi 'sretniji' izraz namjesto jezika bilo- narječje.

Stranica 1 od 1