Kaštijun, napokon riješeno gospodarenje otpadom ili ponovno problem Istočne Istre?-VIDEO

PREZENTACIJA PROJEKTA „KAŠTIJUN“, ZELENA POLITIKA NA SRCU

Napokon, suvremeno gospodarenje otpadom za Istarsku Županiju i rješavanje  pitanja divljih deponija, mogli su pomisliti mnogi koji nisu ostali do kraja današnje prezentacije projekta gospodarenja otpadom „Kaštijun“, a koja se održala u novoj zgradi ekonomskog fakulteta u 14 sati. Prezentacija je okupila 40-ak sudionika, a potrajala je čak i do 17 sati što bi trebali znati oni najuporniji sudionici. Doduše, projekt koji je danas prezentiran, predstavlja rješavanje velikog problema Istre, odnosno zbrinjavanje komunalnog ali i industrijskog i inertnog otpada, tj. smanjivanje problema divljih deponija, kojih danas u Istri ima oko 300, te donekle sanaciju postojećih gradskih deponija. Na prezentaciji su govorili, Tulio Demetlika član Poglavarstva Istarske županije zadužen za održivi razvoj, župan Ivan Jakovčić, gradonačelnik Pule Boris Miletić, Ljiljana Dravec, g. Kovačević, vanjski suradnik i savjetnik Svjetske banke, Milena Radošević iz Zelene Istre, te Dragica Pašević iz tvrtke Hidroplan. Ukratko, cilj projekta je da se što manje otpada odlaže, te zbrinjavanje postojećeg otpada na efikasan način i to prema konceptu „IVO“, što znači, „izbjegavaj, vrednuj, odlaži“.
Prema prezentiranom projektu, 116 000 tona otpada godišnje se odloži na nekoliko lokacija u Istri. Navedena količina sada bi se objedinila u jedan sustav, odnosno otpad bi se odvozio na Kaštijun od kojeg bi se dio jednostavno odlagao, dio bi se reciklirao, a jedan dio bi se spaljivao.
Primjer deponija komunalnog otpada iz Celja, koji nam je danas također predstavljen, a sličan je projektu „Kaštijun“ i jedinstven je u cijeloj regiji, posjeduje vlastitu toplanu i vlastitu spalionicu otpada, proizvodi gorivo iz otpada, toplu vodu, električnu energiju i prema tome, koristi se za grijanje. Kaštijun ima prema riječima današnjih govornika, uglavnom političara, tu prednost što ne mora izgraditi vlastitu spalionicu, već će prema dogovoru s tvornicom cementa „Holcim“ iz Koromačna, taj otpad spaljivati baš tamo, u Koromačnu.
Dobar plan, no što bi na to rekli stanovnici Koromačna ili pak cijela istočna Istra, koja je kako smo već negdje pročitali, „smetlište Istre“? Nešto bi sigurno rekli da su upoznati s onime što im se sprema. Danas je predstavljeni projekt kritiziran, ponajviše od Zelene Istre i to upravo zbog neparticipacije javnosti u startu, odnosno, ukazano je na pogrešnu praksu koja se kod nas još uvijek najčešće primjenjuje, a mogli bismo je najkraće opisati motom „odluči, objavi, obrani“. Očito je da bi u ovakve projekte trebalo uključiti javnost i to  još u idejnoj fazi, što opet ne znači samo obavještavanje, već prvenstveno informiranje. To se u ovom slučaju  odnosi prvenstveno na žitelje okolice Koromačna gdje će se spaliti 30 % komunalnog otpada te na žitelje okolice Medulina gdje se Kaštijun nalazi. Pitanje je bi li se oni složili s današnjom županovom izjavom da mu je zelena politika na srcu?
Da predstavljeni „super projekt“ ima manjkavosti kao i nastupi pojedinih izlagača, dokazano je po završetku službenog izlaganja, odnosno početkom rasprave kada je možda najzanimljivije pitanje postavio Bruno Langer pulski gradski vijećnik, upitavši nazočne kako je riješeno odlaganje opasnog otpada tvornice kamene vune Rockwool. Još je zanimljiviji bio odgovor Tulia Demetlike koji se prilično nespretno pokušao izmotati rekavši da se to pitanje ne tiče ovog projekta, no Langer je bio uporniji iznošenjem činjenica da u samoj studiji tvornice Rockwool piše da će se opasni otpad te tvornice odlagati na Kaštijun. Ni na početku, simpatičan pokušaj Demetlike da se izvuče iz navedene situacije, a ni kasniji pokušaj da se takve ispitivače prikaže pomalo ludima, nisu pomogli ostaviti dojam da je sve u redu. I tako dok je Kaštijun i predstavljeni nam projekt, boljitak za jedan dio Istre, za onaj drugi, i to uvijek isti, predstavlja problem za koji nažalost nema kompenzacije, zaključili su predstavnici Zelene Istre. Kaštijun bi trebao započeti s radom 2008. godine, a ono što još valja naglasiti, a naučeno je iz dosadašnje prakse neinformiranja građana o tome što im se gradi u „dvorištu“, te njihova nepravodobna reagiranja, jesu datumi održavanja javne rasprave i javnog uvida. Tako je javni uvid najavljen od 3. do 24. 12., a javna rasprava 11. 12. u 17 sati, u Gradskoj Palači, u Puli, te 12. 12. u 16 sati u Medulinskoj općini. (Doris Floričić)

Video vezan uz članak

Komentari na članak

1. Bruno: 30/11/07 u 02:30h ·

   Veliki napredak su učinili Jakovčić end comp. u šesnajst godina, stigli su od smeća do otpada, što je pohvalno, i vjerovatno im treba još toliko da stignu od otpada do sekundarnih sirovina. Oni će sada, okruženi neznanjem, slupati ogromne novce i upropastiti jedan krajolik, procjednim vodama uništiti akvatorij medulinskog zaljeva, obezvrijediti turizam i poljoprivredu, transportom opteretiti južnu Istru, zagaditi krajolik i obezvrijediti bogovski prostor nastanjen još iz aničkih vremena. Sada je bio trenutak da se sanira Kaštijun i obrada sekundarnih sirovina preseli na novu lokaciju, u tvornici za obradu, bližoj svim gradovima Istre, i da se novim tehnologijama separira otpad u sekundarne sirovine i u reciklažni dvorištima reciklira u sirovinu za preradu. Kako to rade i neke naše susjedne regije. Nažalost, cjenu njihova ne znanja plačamo mi.

2. Hudoba: 30/11/07 u 12:33h ·

   Poropat... Ma mogu oni biti govna samo takva,ali su iznimno dobar posao odradili kada su tebe šutnuli iz stranke.Sada ti ostaje lajanje ne mjesec i marševi u Pićan ,ili sutra,pretpostavljam, na gradilišta ''Brijuni Rivijere''.

3. a.k: 30/11/07 u 21:37h ·

   danas smo dobili informaciju da je prezentirani projekt gore sponzorirala i tvrtka iz Danske. Zanimljivo je da je i "Rockwool" iz Danske i odmah se sumnja da u tim odnosima ima "uzročno - posljedične sprege" tj. kako kaže Langer povezanosti krupnog kapitala i IDS politike u Istri, uz neospornu činjenicu da će i dio otpada iz "Rockwool-a" završavati na Kaštjunu "u separaciji". Zanimljiv je stav Tulija Demetlike, koji je najprije odradio "Rockwool" i još tvrdio da će on povećati 1% HR izvoza a sada veći dio komunalnog otpada dovlači u svoj zavičaj na spaljivanje tj. sebi ispod nosa. On je inače u drugoj polovici prošlog desetljeća sa svojim talijanskim partnerima nedaleko Koromačna htio graditi kompostanu pa su ga građani otjerali. Sada treba očekivati reakcije iz Labina, kako će Labinjani reagirati ako im Demetlika otpad iz Pule počne dovlačiti na Labinštinu - na spaljivanje...???

4. dance: 13/12/07 u 21:36h ·

   Kada spaljujes smece stvaras elektricnu energiju i paru.Pepeo sta ti ostane stavljas ispod asfalta kad se pravi auto cesta.Kako znam?Znam zato sto radim za firmu koja pravi velike spalionice smeca CNIM BABCOCK.Istarska regija ima zlato pred ocima ali ona to ne vidi moguce zbog svog nosa.Danas spalionice smeca garantiraju cist zrak sa svojim katalizatorima i fiterima i mogu vam reci da su ekolo.Inace na azurnoj obali ih ima nekoliko kao i u monacu.

Stranica 1 od 1