BIVŠA MINISTRICA ODRŽALA PREDAVANJE NA PULSKOM SVEUČILIŠTU
Dvorana Odjela za ekonomiju i turizam dr. Mijo Mirković danas popodne bila je ispunjena zainteresiranima za predavanje dr.sc. Mirele Holy, bivše ministrice zaštite okoliša, na temu „Održivi razvoj u Hrvatskoj" u kojem se posebno osvrnula na situaciju u Istri. U publici je bilo mnogo studenata, profesora, političara, aktivista udruga civilnog društva ali i umirovljenika, što ukazuje na pozitvnu činjenicu da građane zanima tema i problematika koncepta održivog razvoja.Predavanje je održano u organizaciji Društva bibliotekara u sklopu projekta Zelena knjižnica.Prisutne je uvodnim govorom pozdravio Ivan Kraljević.
Na inzistiranje publike, Holy se osvrnula i na teme Rockwool-a, Termoelektrane Plomin C te Holcima (Koromačno), a bilo je riječi i o nezaobilaznim golf terenima te potencijalima korištenja obnovljivih izvora energije u Istri.
„Što je to održivi razvoj? Postoji li taj koncept u Hrvatskoj? Imamo li takve projekte? Kakva je situacija u lokalnim samoupravama, županijama, tvrtkama i državi u cjelini? Što koncept znači za građane?" pitanja su na koje je Holy dala svoje odgovore i iznijela vlastite stavove.
„Odgovoriti na zahtjeve današnje generacije, a da se pri tome ne unište mogućnosti da buduće generacije odgovore na svoje zahtjeve" jedna je od definicija održivog razvoja. Holy je napomenula kako je za istinsku primjenu koncepta održivog razvoja potrebno „mijenjati svakidašnji način života".
Prema predavačici, tri su stupa održivog razvoja: gospodarski razvoj, zaštita okoliša te zaštita socijalnih interesa zajednice. Navela je kako je zaštita socijalnih interesa najslabiji koncept razvoja, a biti će sve prisutnija u godinama koje slijede, obzirom da građani sve češće javno izražavaju nezadovoljstvo nekim gospodarskim projektima.
Osvrnula se i na Agendu 21, odnosno planu akcije za provođenje ideje održivg razvoja na lokalnoj razini, no, kako tvrdi, Hrvatska se u tom procesu, nažalost, još uvijek nalazi na samom početku. Nijedna lokalna samouprava u Hrvatskoj nije izradila lokalnu Agendu 21, a neke imaju tzv. „zelene planove" koji su bili „poprilično razočaravajući i svodili se tek na planove vezane uz biciklističke staze i zadiranje u vizuru zelenih površina".
U hrvatskim tvrtkama situacija je bolja, no zbog financijskog interesa, ali i činjenice kako je koncept društveno odgovornog poslovanja sve moderniji komunikacijski alat. Holy je istaknula kako su odavno multinacionalne kompanije utjecajnije u političkom i gospodarskom smislu od brojnih država u svijetu, a za primjer navodi i primjer Francuske, koja se kao poljoprivredna zemlja izričito bori protiv GMO-a, što joj u moćnoj Europi ne polazi od ruke. Društevno odgovorno poslovanje firmama može donijeti smanjenje troškova poslovanja, povećanje produktivnosti i učinkovitosti, poboljšanje kvalitete proizvoda i usluga, a razlozi za implementaciju tog koncepta su pritisak društva, financijska ušteda te strateška odluka.
Osvrnula se i na rad Savjeta za održivi razvoj i zaštitu okoliša, koji okuplja eksperte iz različitih područja, koji je „djelovao više kao debatni klub" obzirom da nije bil odovoljnih inputa za rad od strane Vlade i Ministarstava RH. Hrvatskoj bi implementacija koncepta održivog razvoja osigurala dugoročan razvoj ali i ojačala poziciju Hrvatske u EU.
Nužno je educirati građane o tom konceptu, ali velika odgovornost bi trebala biti smještena na Vladu RH koja se treba puno ozbiljnije uključiti u kreiranje i provođenje tog koncepta.
„Sretna sam što nisam trebala potpisati „ekološku prihvatljivost" projekta TE Plomin C, iako bi kao ministrica to morala učiniti" komentirala je otvoreno Holy. Važno je osnažiti institucije koje se bave procjenama utjecaja projkeata na okoliš, koje se ne smiju bazirati na pritisku javnosti, politike ili gospodarstva, istaknula je. Projekt Plomin C u ekološkom smislu ima neke pozitivne eko promjene, no on je i ekonomski loš, naglasila je Holy, te dodala kako donsoi enormno povećanje CO2, koji ćemo od slijedeće godine jako skupo plaćati. „Činjenica je da mi nemamo dalekovod za tu termoelektranu!" istaknula je.
„Rockwool nije trebao biti smješten na toj lokaciji jer se radi o kotlini u kojoj se zadržavaju plinovi" naglasila je Holy te dodala kako se može kontrolirati konstantnost kroz monitoring. "Vjerujem da je investitor jako nesretan što je išao u tu investiciju" zaključila je.
Osvrnula se i na situaciju Holcima napomenuvši kako se cementna industrija susreće s velikim problemima, a ako Hrvatska ne donese mjere za zaštitu cementne industrije, bit ćemo u problemima. „Problem je i u inspekciji koja izlazi na teren s olovčicom i papirom, bez ikakvih instrumenata" naglasila je.
Upozorila je i na percepciju javnosti kako su „zeleni aktivisti i političari uvijek protiv svega" misleći pritom na gospodarske projekte, naglasivši kako treba kvalitetno iznijeti argumente protivljenja, ali i uvijek nuditi alternativu, inače neće biti shvaćeni ozbiljno.
Upitana da komentira situaciju sa planiranom gradnjom 24 golf igrališta u Istri, Holy je odgovorila „nemojte se boriti protiv pogrešnog neprijatelja" jer nisu golf igrališta neprijatelj, već oni koji se preko njih žele domoći prostora i žele „vršiti pljačku teritorija i apartmanizaciju po nikakvim cijenama".
Problem hrvatskog društva jest i njegovo vjerovanje u „instant uspjeh" odnosno uspjeh preko noći, bez kontinuiranog rada i plana, što i jest jedan od razloga nezadovoljstva novom Vladom. (K.H. / Foto: Safet Omerović - BASSO)