NOMINIRAN DIZAJNER DAMIR GAMULIN
Selekcijska komisija Izložbe hrvatskog dizajna 1314 – u sastavu Vanja Cuculić, Branka Donassy, Tin Kadoić, Igor Kuduz i Tihana Taraba – odlučila je o tri nominacije za Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva. Nominirani su Prostoria, Balkan tiposistem i Damir Gamulin koji je nominiran za Gradsku knjižnicu Labin.
Obrazloženje:
Gradska knjižnica Labin je rad čija se iznimna oblikovna kvaliteta zasniva na dosljednom sinergijskom projektiranju dviju struka: arhitektonske i dizajnerske. Redizajnirani prostor unutar bivšeg rudarskog kompleksa u Labinu postao je mjesto koje uz utilitarnu funkciju knjižnice promiče i interpretaciju nematerijalne baštine. Interpretacija, međutim nije polazišna točka u projektiranju, ona je upravo rezultat istog. Dizajnirani elementi interijera i eksterijera premreženi sustavno primijenjenim vizualnim identitetom i signalistikom postaju na neki način ‘izlošci’ u ‘stalnom postavu’. Svaki pojedini element projekta korespondira s duhom mjesta. Tako se primjerice vizualni identitet zasniva na tipografskoj matrici koja je rezultat istraživanja šireg konteksta uporabe pisama u industrijskoj baštini, a smještanjem u prostorni okvir rudarskog kompleksa postaje šifra za čitanje i razumijevanje povijesti i identiteta lokalne zajednice. Ovaj cjelovit i vrlo složen projekt kroz suptilne i pažljivo izbalansirane autorske intervencije u dizajnu i arhitekturi neupitno pomiče standarde promišljanja sličnih zadataka, a rezultira potpunom redefinicijom samog subjekta. Gradska knjižnica postaje centar za posjetitelje, tj. svojevrsni muzej zajednice.
Više o radu:
Osnovni element vizualnog identiteta, prostorne grafike i signalizacije interijera nove gradske knjižnice izvedenog u bivšem rudarskom kompleksu u Labinu, je kodificirana tipografija La Din, gotovo neprirodan spoj hladnog industrijskog dojma i dekorativnih art deco elemenata koji reflektira priču povijesnog razvoja i transformacije rudarske industrije u Labinu. Ovaj spoj stilova pronađen je analizom slovnih artefakata industrijske baštine od samog Labina do željezara u Sisku i Jesenicama. Novonastala slovna baza s pripadajućim setom piktograma korištena je u prostoru u skladu s ostalim interijerskim i eksterijerskim rješenjima kroz sukladan odabir materijala. U sastavu knjižnice nalazi se i soba sjećanja u kojoj se na zastoru, sačinjenom od vodenih mlazova, projicira video sekvenca montirana iz arhivskog materijala rudnika u Labinu.
