OTPOČELO ZAPRIMANJE RADOVA ZA IZLOŽBU
Galerija Zlatni konj je najvjerojatnije jedina u Europi 18. srpnja upriličila proslavu 90. rođendana Nelsona Mandele. Naime 90 godina Nelsona Mandele je proslavljeno i na zaista velikom koncertu pred 46.664 gosta u Londonu krajem lipnja, a u Rio de Janeiru će se opet na velikom koncertu proslaviti 30. studenog. U povodu zakazanog koncerta galerija Zlatni konj poziva hrvatske i inozemne umjetnike da s jednim djelom sudjeluju na izložbi pod nazivom CRNO BIJELI DIALOZI. Želja nam je izložiti umjetnine inspirirane djelovanjem Nelsona Mandele i afričko-europskom suradnjom.
Izložba će održati od 11. do 22. listopada. Žiri u kojem sudjeluju svi izlagači, te još deset poznatih arbitara likovnosti odredit će, po principu pozitivne selekcije, dobitnike nagrada i priznanja. Dodijeljuje se jedna zlatna i 4 srebrne plakete te 10 počasnih diploma.
Radovi se zaprimaju u galeriji Zlatni konj do 1. listopada (telefon 095 8675 646). U povodu izložbe tiskat će se prigodna publikacija sa svim izloženim djelima. Izložena djela prodat će se na posebnoj humanitarnoj aukciji u korist borbe protiv AIDS-a u JAR.
Uz omiljenu glazbu Nelsona Mandele tj. Čajkovskog, Hendela i negro spiritualse Paula Robesona te jazz izvedbe Novog staromodnog orkestra Hanibal Salvaro je izveo ritualnu termičku pretvorbu otpisanog tokarskog stroja u skulpturu namijenjenu budućim generacijama, kao spomen na 90 rođendan Nelsona Mandele. Ovako dobivena skulptura, na koju će se urezati datum 18. srpanj 2008. i ime Nelsona Mandele, će se postaviti u Permanentnom studiju suvremene skulpture (PSSST) u mjestu Puska u Lonjskom polju, a koji je prije tri godine osnovao Hanibal Salvaro na imanju Đure Paćina. Istovremeno je prezentiran nacrt Mandeline mandale koju će u promjeru od 25 metara izraditi akademski kipar Mihael Štebih kao svoj dopronos velikom humanitarnom koncertu za Nelsona Mandelu koji će se održati u subotu 11 listopada. Sjajan poster za priredbu besplatno je dizajnirao Boris Ljubičić
Potsjetimo kako je Nelson Rolihlahla Mandela rođen je 1918. Već kao mladić pokrenuo je gandijevsku borbu protiv aparheida da bi krajem 60 godina shvatio kako se na nasilje treba odgovoriti nasiljem t.j. da gandijevske metode ne daju rezultate. Takva promjena je imala za posljedicu da se razišao od prve supruge i oženio s Winie koja je također smatrala kako se sloboda može ostvariti samo borbom koju vodi ANC (Afrički nacionalni kongres). Iz tih razloga je 1964. godine osuđen na doživotnu robiju te je dobio kažnjenički broj 466/64, koji je nosio do 1990. kada je pod pritiskom međunarodne javnosti pušten na slobodu. Zadnjih par godina robije je shvatio kako riješenje nije u oružanoj borbi, koja bi dovela do velikh krvoprlića, nego da je rješenje u međurasnoj toleranciji i kreativnom dialogu.
Ušao je u dugotrajne razgovore s predstavnikom, tada vladajuće, bijele manjne Frederikom Willemom de Klerkom kojih je rezultat ravnopravnost svih građana Južnoafričke republike i slobodni izbori, radi čega su oba dvojica dobili Nobelove nagrade za mir. Na izborima održanim 1994. je zatim pobijedio Nelson Mandela koji je velikodušno, u želji da se saćuva dogovorena rasna snošljivost i razvije suradnja, za svoga zamjenika uzeo De Klerka koji je izgubio izbore. Umjesto očekivanog osvećivanja izabrao je put mirotvorstva i postao najpozitivnija humana i politička ikona druge polovice 20 stoljeća. No nakon odrađenih 5 godina predsjedničkog mandata, kada je s pravom mogao računati na još barem 5 godina vladavine povukao se u svoje rodno selo i time dao još jedan doprinos demokraciji i slobodi u JAR.
Posvetio se humanom radu a naročito borbi protiv AIDS što je naišlo na moralnu, medijsku, organizacijsku i materijalnu potporu u cijelom svijetu. Uostalom da nije bilo Mandele i njegove politike nikad Južnoafrička republika nebi dobila mandat da priredi Svjetsko nogometno prvenstvo 2010.
Do koje mjere vjeruje u mirotvorstvo govori podatak kako se rastao od supruge Winie jer je ona sklona represijama prema bivšim tlačiteljima. (REX)

Komentari na članak